Gdje su nestali paunovi i divlji kunići s Lokruma?

Gdje su nestali paunovi i divlji kunići s Lokruma? Pitanje je to koje je posljednjih dana uzburkalo dubrovačku javnost, osobito otkako su mediji počeli špekulirati da su pušteni u lovište na području Imotskog i da će ljubimci koji su slobodno šetali i skakutali po omiljenom dubrovačkom izletištu, zaštićenom prirodnom rezervatu, skončati u loncu.

Sve je započelo objavom Društva za zaštitu životinja Dubrovnik da su kunići i paunovi s Lokruma odvezeni u vozilu imotskih registarskih oznaka, a potom su mediji “otkrili” da su ih odvezli članovi lovačke udruge Paun čeka iz Imotskog.

Braniteljska zadruga

Međutim, nije riječ o lovcima, nego o Braniteljskoj poljoprivrednoj zadruzi Pauk čeka, koja temeljem ugovora s JU Rezervat Lokrum provodi projekt premještanja divljih kunića i paunova po utvrđenim kriterijima koji strogo zabranjuju njihovo puštanje u prirodu ili eutanaziju.

– Ne ubijamo divlje kuniće i fazane, niti ih puštamo u lovište. To nisu životinje za lov niti su pogodne za jelo. Svih 20 kunića i devet paunova koliko smo ih premjestili s Lokruma ove subote podijeljeni su uglavnom vlasnicima OPG-ova koji su ih smjestili sa svojim kokošima ili u vanjskom, ograđenom prostoru. Nismo ih prodali, poklanjamo ih ljudima koji ih žele. Dio paunova i zečeva je kod Ivana Totića u Maovicama kod Vrlike, on uzgaja kokoši hrvatice na otvorenom, paunovi su mu se izvrsno uklopili, a ima i ograđen prostor za zečeve. Njegov se OPG otvorio turizmu i to mu je dodatna atrakcija. U jednom OPG-u kod Stona su četiri pauna, ima ih još u Runovićima. Svi koji su dobili kuniće i paunove potpisali su da će se za njih brinuti i držati ih u primjerenom prostoru – govori Željko Tomas, ravnatelj BPZ Pauk čeka iz Imotskoga.

Nikolina Grković, ravnateljica JU Rezervata Lokrum, pojašnjava da je program “Otok Lokrum” izrađen i usvojen 2016. godine na desetogodišnje razdoblje, a donesen je radi smanjivanja broja divljači i ostalih životinjskih vrsta koje zbog prevelike populacije devastiraju staništa te dovode do nestanka ili opasnosti od nestanka ugroženih i rijetkih tipova i vrsta vrijednog vrtnog nasljeđa na Lokrumu koji je prvenstveno zaštićen u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije.

– Intenzivnom ispašom kunići su znatno reducirali ukupni broj biljnih vrsta na otoku. Zajedničkim djelovanjem pauna i kunića došlo je do degradacije ili nestanka i pojedinih stanišnih tipova poput nekih vrsta leptira i gmazova – doznajemo u JU gdje naglašavaju kako se životinje iz rezervata transportiraju neozlijeđene, a zabranjena je eutanazija ili puštanje ulovljenih jedinki u prirodu.

Vozili 10 sati do Imotskog

Tomas potvrđuje kako su kuniće i paunove lovili mrežama, što je jedino dopušteno. Transportirali su ih u gospodarskom vozilu, bili su smješteni u kavezima za peradarstvo.

– Put od Dubrovnika do Imotskoga trajao je 10 sati zato što smo svako malo stajali, provjeravali ih, davali im vode, hranili ih. Taj posao radili smo i prošle godine, naša udruga registrirana je i za takve djelatnosti. U Imotskom imamo ograđen prostor gdje smo paunove i kuniće prvo smjestili dok ih nismo podijelili novim vlasnicima. Te životinje ne smiju biti puštene u prirodu, besmislena su prozivanja da su u lovištu – govori Tomas.

Dodaje da će oni projekt premještanja divljih kunića i paunova s Lokruma i dalje provoditi i poziva zainteresirane koji žele u svom dvorištu ili posjedu pauna ili kunića da im se jave.

– Nama se i dalje mogu javiti svi koji na svom OPG-u ili zbog turizma ili kao kućnog ljubimca žele divljeg kunića ili pauna. Ako imaju uvjete za njihovo držanje, dobit će ih – poziva Tomas.