Aktualna kandidatura Zagreba, s još 18 gradova, za novo sjedište Europske agencije za lijekove, koja se zbog Brexita mora seliti iz Londona, samo je jedan, ovaj put službeni, primjer natjecanja gradova, što postaje dominantna karakteristika ekonomskih i društvenih procesa.
Niz gradova pripremio je ponude, koje uključuju porezne poticaje, smanjenje komunalnih naknada, ističu mogućnosti poboljšanja infrastrukture, pogotovo kroz postojanje kvalitetne zračne luke, zatim razvoj obrazovnih i kulturnih institucija te generalno visoku kvalitetu života za građane. Neki od ovih inicijativa odustaju jer smatraju da će dolazak do pedesetak tisuća novih platežno sposobnih građana podići cijene zakupa stanova i smanjiti standard starosjedioca.
Ipak, primjeri iz povijesti pokazuju sasvim suprotno. Tako je početkom devedesetih stotinjak američkih gradova ponudilo je poticaje u kandidaturi za otvaranje američkog pogona BMW-a. Investicija je stigla u Greenville u Južnoj Karolini, zahvaljujući praktički ustupljenom zemljištu bez naknade i paketu poreznih poticaja u visini od oko 100 milijuna dolara. Tamošnja sveučilišta organizirala su obrazovanje i obuku, a okolni gradovi poboljšanje infrastrukture. Mreža dobavljača i dalje se širi u tom području donoseći novu sinergiju, vezana za taj, inače najveći u svijetu, pogon BMW-a. Upravo okolne tvornice koje su proizvodile dijelove za tvornicu u Greenvilleu bile su razlog da u Charlestonu, dakle istoj državi, Volvo sagradi svoju tvornicu. Kao posljedica, Greenville se povećao za 70 posto, kao i svi njegovi ekonomski parametri. Na Istoku također traje natjecanje gradova, koji bi se mogli nazvati rastućim suncima. Riječ je o deset kineskih gradova koji se ubrzano razvijaju – svi imaju više od milijun stanovnika, a neki od njih u imenu imaju riječ yang, što znači sunce. Kineska stopa rasta odavno je spuštena na jednoznamenkastu, a gradovi postaju nositelji razvitka, što odražava i promjenu karaktera razvoja od izvoza k uvozu, od investicija k potrošnji, od proizvodnje k uslugama.
Pogledajte i galeriju: 5 zelenih oaza u Zagrebu za bijeg od svakodnevnice
Tih deset gradova koji se najbrže razvijaju mjere se ne samo po rastu dohotka i zaposlenosti nego i po veličini urbanog područja, fiskalnim prihodima, stranim investicijama, izvozu… Koji god grad bude izabran za novo sjedište EMA-e 20. studenog, postaje magnetom za posjetitelje, stručnjake, znanstvenike, ali i lobiste i poduzetnike iz cijelog svijeta. Uz 900 zaposlenih, EMA je domaćin oko 4000 nacionalnih znanstvenika s potrebom za oko 350 soba u vrijeme održavanja najvećih konferencija i više od 35.000 posjetitelja godišnje. Zagreb je natjecanjem za sjedište Agencije ušao u europsku ligu šampiona. Iako nije realno da pobijedi (kako piše Financial Times, najviše izgleda u anonimnom glasanju europskih ministara imaju Milano i Bratislava, ali su visoko plasirani i Kopenhagen i Amsterdam), može se očekivati da postigne barem bolji rezultat od Dinama.