Gospodarstvo treba biti glavna tema nove Vlade

S obzirom na to da je 5. srpnja određen kao datum izbora, ove godine za vladajuće, bez obzira na to tko odnese većinu, ljetnog godišnjeg odmora – ne smije biti. Poručuju to stručnjaci za politiku, ekonomiju i demografiju, poduzetnici i poljoprivrednici s kojima smo razgovarali o tome koji bi trebali biti prvi potezi nove Vlade. Složni su da će Vlada imati pune ruke posla, kako s “gašenjem požara” zbog pandemije tako s reformama koje se očekuju. 

Prema mišljenju stručnjaka za demografiju Anđelka Akrapa, taj je resor do sada u Hrvatskoj bio potpuno nedefiniran i bez jasnih smjernica. Iako se o demografiji puno govori, smatra da se ipak ne doživljava dovoljno ozbiljno, i to na razini cijelog društva. – Društvo kao cjelina treba shvatiti da je riječ o velikom problemu, kao što su ljudi ozbiljno shvatili krizu u kojoj se sada nalazimo. Tek kada vladajući osjete taj pritisak javnosti, adekvatno će djelovati u području demografije – ističe Akrap te dodaje kako se demografska politika uspješno mora povezati s ekonomskom.

– U Hrvatskoj golemi prostori ostaju bez stanovništva, kako zbog smanjene stope nataliteta tako i iseljavanja. Više nije dovoljno igrati na kartu domoljublja, ljudi za život trebaju stabilno ekonomsko okruženje – poručuje.

PDV-a na poljoprivredne proizvode te porezno-trošarinskog i administrativnog opterećenja, udruživanje poljoprivrednika, uvođenje strogog i jasnog označavanja proizvoda iz kojeg će se točno i jasno vidjeti podrijetlo, proizvodni ciklus od početka proizvodnje do prodajnog objekta, uvođenje poreza na neobrađeno zemljište te prodaja državnih zemljišta do maksimalne veličine od 100 hektara. To su samo neke od točaka koje hrvatski poljoprivrednici žele vidjeti u programu buduće Vlade, a sastavila ih je Udruga OPG-a Hrvatske Život koja okuplja 400-tinjak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

– Ovo su samo osnove koje očekujemo od svih političkih stranaka. Idući tjedan im planiramo poslati upit o prihvaćanju programa na kojem radimo – govori nam tajnik Udruge Jurica Jašinski. Na popisu njihovih očekivanja još se nalaze povećanje EU omotnice za potpore i mjere ruralnog razvoja, preraspodjela sredstava iz fondova EU, smanjenje zakonskih barijera…Da je kriza u prvi plan političke arene iznjedrila teme koje su dugo bile “pod tepihom”, smatra analitičar Damir Jugo.

– Kao da je korona uperila reflektor u probleme koje su političke elite dugo izbjegavale iako su ih svi bili svjesni. Bez obzira na to tko će doći na vlast, sada će se morati uhvatiti u koštac s rješavanjem tih problema – ističe te objašnjava kako se to prije svega odnosi na teritorijalnu organizaciju države, ubrzanu digitalizaciju i fleksibilizaciju te prevelik broj parafiskalnih nameta.

– Kriza je zapravo odredila smjer rada nove Vlade u pravcu reformi i onaj tko će biti na vlasti mora to iskoristiti – zaključuje. 

.Da će spašavanje gospodarstva zbog teških posljedica COVID-19 zasjeniti reforme u prvim mjesecima rada novoosnovane Vlade, smatra ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević.

– Treba biti svjestan da krajem ljeta istječu doneseni programi potpore za poduzetnike, povećat će se porezni pritisak te će zaposlenost biti u padu. U takvom će okruženju Vladi biti važno da se ne raspadne naša socijalna slika i ekonomski okvir. Teško da će se tada baviti nekim minireformama – ističe Lovrinčević te dodaje kako će odmah ići u rebalans proračuna, no ključno će biti povlačenje novca iz europskih sredstava namijenjenih oporavku.

Bez obzira na to tko će na izborima osvojiti vlast, Udruga Glas poduzetnika od iduće Vlade prije svega očekuje više hrabrosti nego što su je imale dosadašnje. Predsjednik Udruge Hrvoje Bujas objašnjava kako nije dovoljno imati dobar gospodarski program, nego treba imati hrabrosti i realizirati ga, inače on ostaje samo mrtvo slovo na papiru.

– Nama prijeti 350.000 nezaposlenih do kraja godine i stoga nam gospodarstvo uistinu treba biti glavna tema – ističe Bujas te dodaje kako poduzetnici od buduće Vlade očekuju reformu poreznog sustava i smanjenje parafiskalnih nameta, ubrzanu digitalizaciju i smanjenje birokratskog aparata...