Iako službeno nije uopće bilo tema trilaterale Hrvatske, Srbije i BiH održane jučer u Mostaru, pitanje izmjena Izbornog zakona u toj zemlji pokazalo se kao mjesto potpunog prijepora bošnjačke i hrvatske strane u toj zemlji.
“Prijatelji, ne možete pomoći”
No, popraćeno je pozivima čelnika Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i Srbije Aleksandra Vučića da provedba ovoga pitanja mora zajamčiti jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, što u suštini traže bh. Hrvati nakon presude Ustavnoga suda koja im ide u prilog.
No, tako ne misli bošnjački lider Bakir Izetbegović koji je istaknuo kako je ovo unutarnje pitanje BiH, čime je odbacio mogućnost da prvi susjedi, Hrvatska i Srbija, koji su i potpisnici Daytonskog mirovnog sporazuma mogu pomoći.
– Ja se nisam htio upuštati u analizu toga pitanja jer ga smatram unutarnjim pitanjem BiH. I ne bih rekao da nam tu nešto danas mogu pomoći prijatelji iz Zagreba i Beograda – rekao je Izetbegović. Suština presude Ustavnog suda jest da se omogući Hrvatima, koji su tri i pol puta manje brojni od Bošnjaka, da mogu neometano birati svoje nacionalne predstavnike – izaslanike u Domu naroda, te člana Predsjedništva bez mogućnosti da ih preglasavaju Bošnjaci. Sve bošnjačke stranke protive se, međutim, tome i žele zadržati mogućnost dominacije.
Strategija za proširenje
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako treba sačuvati jednakopravnost triju naroda što je temelj Daytonskog sporazuma i ustava ove zemlje. – Ističem to načelo konstitutivnosti i jednakopravnosti sva tri naroda kako je to utemeljeno u Daytonskom sporazumu. Najgora je moguća opcija da međunarodna zajednica nameće BiH rješenja. Najbolji put za BiH i prema EU, u kojoj će se jednoga dana mijenjati i ustav je da se ide prema konsocijacijskom modelu koji nije stran državama EU. A to je ravnoteža kolektivnih i individualnih prava – rekla je Grabar-Kitarović.
Sudionici trilaterale u Mostaru susreli su se kako bi otvorili razgovore o pitanjima koje je Europska komisija stavila u agendu nedavne strategije za proširenje. Najznačajnija su pitanja razgraničenja, ekonomske suradnje, demografija ...
BiH je čak bila predložila zajedničku izjavu kojom bi se uveo moratorij na izjave o prošlosti, jačanje ekonomske i sigurnosne suradnje. No, predsjednici nisu željeli staviti potpise na tu platformu.
Kao jedinu preostalu demokratsku opciju navela je "provođenje načela konstitutivnosti, jednakopravnosti sva tri naroda i ostalih, kako je utemeljeno u Daytonskom sporazumu".
"Držim da je to pravac kojem bi čelnici BiH trebali pristupiti glede izmjene izbornog zakona", kazala je Grabar-Kitarović, ocijenivši da je u konačnici najgora moguća opcija da međunarodna zajednica ili netko iz međunarodne zajednice nameće rješenja BiH.
"Mislim da je najbolji put upravo put prema Europskoj uniji gdje će se jednog dana nužno morati mijenjati ustav BiH, kao što ga je mijenjala i Hrvatska i da se ide prema ravnoteži kolektivnih i individualnih prava u BiH", zaključila je predsjednica.
Predsjedavajući predsjedništva BiH Dragan Čović je potvrdio da na ovoj trilaterali ta tema nije bila predmet razgovora ali da su kolege iz Hrvatske i Srbije informirali o tome "gdje se danas nalazimo po tom pitanju i očekivanju naše strane da konačno promijenimo izborni zakon u redovitoj parlamentarnoj proceduri kako bi zadovoljili odluke ustavnog suda o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda na svim administrativnim razinama vlasti."
"Nismo ulazili u detalje, naglasili smo jednu dvije rečenice da ako se to desi onda imamo jednu dinamičnu aktivnost ispred sebe, ne samo oko izbora već i europskog puta. Ako se to ne desi puno iskušenja stoji ispred nas", upozorio je Čović.
Bakir Izetbegović, član Predsjedništva iz redova Bošnjaka, kratko je odgovorio da se "nije upuštao u analizu tog pitanja jer ga smatra unutarnjim pitanjem Bosne i Hercegovine".
"Ne vidim da nam tu naši prijatelji iz Zagreba i Beogradu mogu pomoći", kazao je Izetbegović.
Na goruće pitanje donošenja izbornog zakona pred izbore u BiH najavljene za listopad, Mladen Ivanić, član Predsjedništva iz redova srpskog naroda, kazao je da je "stanje teže nego što smo i mislili i da će ova tema sigurno jako opteretiti mjesece koji dolaze u BiH".
"Ja na to upozoravam već godinu dana i moram reći da smatram, pogotovo nakon izjava nekih međunarodnih institucija koje su danas rekle 'čekat ćemo vas do travnja', da je to alibi svim sudionicim da ništa ne učine. Mislim da je stanje puno teže nego što izgleda", istaknuo je Ivanić.
Aleksandar Vučić je kazao da Srbija s pozornošću prati sve odnose, ali da ne misli da se Beograd na bilo koji način treba miješati, no istaknuo je važnost sporazuma iz Daytona.
"Mi podržavamo Daytonski mirovni sporazum, konstitutivnost i jednakopravnost tri naroda, kako je to rekla i predsjednica Grabar Kitarović, kao i istodobno postojanje dva entiteta u BiH. Razumije se i teritorijalni integritet BiH", kazao je Vučić.
"To je za nas nešto važno, a sve ostalo je na narodima i njihovim predstavnicima u BiH da se dogovore", dodao je srbijanski predsjednik.
Što se tiče graničnih pitanja, hrvatska predsjednica je načelno za bilateralna rješenja, ali ako do njih nije moguće doći, kao odgovor na sporove zagovara međunarodno sudište. Podsjetila je da je s predsjednikom Vučićem dogovoreno da se granični spor između dvije zemlje riješi bilateralnim putem, u iduće dvije godine, a da se u slučaju neuspjeha nakon toga dvije strane obrate nekom međunarodnom pravnom tijelu.
Što se tiče BiH, nastavila je, 1999. je potpisan sporazum koji nikada nije ratificiran, ali se primjenjuje. Ako ne dođe do dogovora, kazala je, uvijek preostaje sudsko tijelo.
Predsjednik Vučić je kazao da u slučaju neuspjeha iznalaženja rješenja za granični spor između Srbije i Hrvatske tijekom dvogodišnjeg razdoblja treba "izabrati međunarodno tijelo, instituciju ili arbitra" i toga se držati.
Mnogi ne razumiju !!!!!! Najveće zlo je Bakir Izetbegović ! Tip je bolestan.P.S. nadam se se da me nece ponovno blokirati cenzor VL inače poklonik lika i djela Alije, tvorca islamske deklaracije.