Kako je presuđeno 'građanskom ratu'

Je li Aleksandar Stanković uistinu tako pogriješio da ga treba smijeniti jer je gosta u emisiji “Nedjeljom u 2” na HRT-u, vukovarskog branitelja Predraga Mišića Peđu kroz propitivanje pokušao uvjeriti da je ratni angažman njegova brata i drugih pobunjenih Srba “u tom dijelu” predstavljao “građanski rat”. Vukovarski branitelj je u brzopoteznoj razmjeni argumenata sa Stankovićem brata nazvao izdajnikom svoje domovine, te je uporno govorio da je Srbija napala Hrvatsku. Stanković se izrijekom složio s obje tvrdnje, ali je i on uporno tumačio kako je njegov brat bio građanin Hrvatske, što mu je ključni argument da je “u tom dijelu” to bio “građanski rat”.

Inače, razgovor o tomu započeo je kad je voditelj Mišića tražio da objasni zbog čega je reagirao kad je srbijanski ministar Aleksandar Vulin u Šibeniku govorio o “građanskom ratu”. Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi zbog načina na koji je Stanković vodio razgovor tražio je njegovu suspenziju jer se “ogriješio” o novinarski kodeks, Deklaraciju o Domovinskom ratu i oslobađajuću presudu Haaškog suda hrvatskim generalima u kojoj se apostrofira tko je agresor.

Dvojba i za Vrhovni sud

Zatražili su Ministarstvo uprave da se očituje zašto je dozvoljeno da se ruše vrijednosti Hrvatske i Domovinskog rata na javnoj televiziji, te traže smjenu Stankovića jer je “manipulacijom” gledatelje pokušao dovesti u zabludu neistinom o građanskom ratu.

O karakteru oružanog sukoba u Hrvatskoj dugo su se vodile polemike u našim sudnicama, kao što se još uvijek vode u javnosti o tomu koji je od barem tri datuma rođendan Hrvatske. Čak je i Vrhovni sud zauzimao različita stajališta pa je po jednom Hrvatska postala suverena donošenjem Ustava 22. prosinca 1990., što bi značilo da su svi oružani sukobi u Hrvatskoj bili međunarodni. Ali, Županijski sud u Zagrebu ustvrdio je u nepravomoćnoj presudi Glavašu da je Hrvatska državnopravni status stekla međunarodnim priznanjem 15. siječnja 1992. To bi značilo da je Stanković u pravu i da je Vukovar pao u “građanskom ratu”. Međutim, Vrhovni sud je ustvrdio kako je očigledno riječ o “omašci” jer i Županijski sud uvažava odluku Sabora RH o raskidu svih državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ od 8. listopada 1991. Ovaj put Vrhovni sud je zaključio kako je toga dana Hrvatska postala samostalna i suverena država i da je od tada “svakoj drugoj državi i svakoj stranoj vojsci bilo je jasno da, vršeći ratne operacije na području Republike Hrvatske vrši agresiju protiv Republike Hrvatske”. Međunarodna priznanja bila su samo deklaracija toga stanja.

Što je onda bila odluka Sabora o neovisnosti od 25. lipnja 1991. I Arbitražna komisija koja je rješavala pitanje sukcesije, 1993. zaključila je kako su Brijunskom deklaracijom od 7. srpnja 1991. Hrvatska, kao i Slovenija, na tri mjeseca suspendirale svoje odluke o neovisnosti. Učinak te suspenzije prestao je 8. listopada 1991. koji postaje datum sukcesije država.

Dan kad su bili stranci u RH

Ustavni sud je jednom za svagda, što svi moraju poštovati, prihvatio pristup Vrhovnog suda u predmetu Glavaš da je Hrvatska do 8. listopada 1991. bila federalna jedinica u okviru SFRJ. Toga su dana državljani drugih republika “postali stranci u RH”, sva tijela i vojska države u procesu raspada od 8. listopada 1991. smatraju se tijelima i vojskom pod vlašću druge države.

Ustavni sud poziva se i na Deklaraciju o Domovinskom ratu o “agresiji Srbije, Crne Gore i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u RH”. Prema tomu, do 8. listopada 1991. sukobi u Vukovaru, Dubrovniku, pa i raketiranje Banskih dvora, predstavljali su građanski rat u okviru SFRJ. Tek od 8. listopada 1991. i srbijanska pobuna u Hrvatskoj poprimila je karakter agresije.

Pogledajte i galeriju Dana sjećanja u Vukovaru: