U završnici kampanje za euroizbore HDZ je još jednom otvorio pitanje datuma na koji Hrvatska slavi Dan državnosti. Vraćanje tog praznika na 30. svibnja, u spomen na dan kada je konstituiran prvi višestranački Sabor, čime je Hrvatska raskrstila s jednostranačkim i prihvatila sustav liberalne demokracije, na završnom stranačkom skupu spomenuo je Andrej Plenković.
Istu zakonsku izmjenu najavljivali su i njegovi prethodnici na čelu HDZ-a Ivo Sanader i Tomislav Karamarko, da bi ona nakon izbora padala u zaborav, no u HDZ-u tvrde kako je Plenković doista namjerava provesti u djelo.
Istu odluku slavimo dva puta
– Riječ je o inicijativi koju je Plenković osobno pokrenuo i o kojoj razgovaramo već nekoliko mjeseci, a uvjereni smo da je ona na tragu onoga što osjeća narod kada su u pitanju državni praznici. S obzirom na to da je u tijeku kampanja, sada nije vrijeme u kojem bi se takve zamisli mogle provesti, no kada prođu izbori, komunicirat ćemo o tome unutar stranke i s koalicijskim partnerima, a bilo bi dobro i da se oko ovoga pitanja postigne što širi konsenzus – kazao nam je izvor blizak vrhu stranke.
Osim što su uvjereni da je 30. svibnja narodu bliži od službenog Dana državnosti, koji se obilježava 25. lipnja, u spomen na donošenje odluke o raskidu državnopravnih veza s Jugoslavijom, u HDZ-u tumače da bi takav praznik lakše zaživio i zbog toga što pada u vrijeme kada su učenici još uvijek u školskim klupama. Uvjereni su da bi se mladi puno lakše identificirali s prijelomnim događajima iz 1990-ih i bolje shvatili njihov značaj kada bi im se o njima govorilo kroz obilježavanje Dana državnosti tijekom školske godine.
30. svibnja se kao Dan državnosti obilježavao do 2001. godine, kada je na inicijativu HSLS-ova zastupnika Ive Škrabala promijenjen Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. Kao novi Dan državnosti ustanovljen je 25. lipnja. No, kako je na taj datum 1991. donesena odluka o raskidu veza sa SFRJ koja je zbog tromjesečnog moratorija na snagu stupila tek u listopadu iste godine, uveden je još jedan blagdan, Dan neovisnosti, koji se slavi 8. listopada. Činjenica da se donošenje iste odluke slavi i u lipnju i u listopadu vjerojatno je i jedan od razloga zbog kojih ovi praznici nikada nisu zaživjeli u narodu pa će većina građana na te dane reći kako znaju da je praznik jer ne moraju na posao, ali rijetko tko će znati odgovoriti što zapravo slavi.
Za razliku od 30. svibnja, dana na koji je u Tuđmanovo vrijeme obilježavan vrlo svečano i uz vojnu paradu na zagrebačkom Jarunu, dojam je da se nove praznike nikada nije ni pokušalo ni uspjelo kvalitetno brendirati.
Promašene izmjene
Da su njegove izmjene zakona bile promašene, na kraju je shvatio i sam Ivo Škrabalo, koji je u jednom od svojih posljednjih intervjua izjavio kako mu je jako žao što je predložio da se Dan državnosti s 30. svibnja pomakne na 25. lipnja.
Za povratak starog datuma od tada su se zauzimali mnogi, HDZ ga je najavljivao u više navrata, no ni jednu od tih najava nitko nikada nije pokušao doista i realizirati, takav prijedlog zakona nikada nije upućen u Sabor.
Zanimljivo je da je 2015. godine o potrebi boljeg pozicioniranja državnih blagdana u kalendaru govorio i zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić. U propovijedi na Dan državnosti kardinal je kazao kako bi, ako bi se jednim danom htjelo obilježiti događaje od prije 25 godina, to bilo moguće pod nazivom “spomena hrvatske slobode”, koji bi se “s pravom mogao vezati uz 30. svibnja 1990. godine”.
a da se mi jednostavno ujedinomo pa slavimo 10.04