HDZ i premijer Andrej Plenković proteklih su se tjedan dana suočili s nizom javnih negativnih reakcija koalicijskih partnera na neke svoje poteze. Sezonu javne kritike otvorio je SDSS-ov Milorad Pupovac, koji je starijem partneru sa saborske govornice otvoreno poručio kako ne mogu računati na njegov glas u imenovanju članova Nadzornog odbora HRT-a koji nije prethodno usuglašen. Problemi su se nastavili sa strankom Milana Bandića, čiji su zastupnici u Skupštini Zagrebačke županije navodno privremeno stopirali smjenu SDP-ova Mihaela Zmajlovića s čela Skupštine kako bi osigurali da Bandićev proračun u gradu dobije nepodijeljenu podršku HDZ-a. Posljednja u nizu kritika na račun najvećeg partnera došla je iz redova HNS-a, na usta njegova starog-novog predsjednika Ivana Vrdoljaka.
‘Ne odgovaramo za Agrokor’
– HNS nije zadovoljan prijedlogom nagodbe Agrokora koji hrvatske dobavljače stavlja u neravnopravan položaj. Ako je išta bilo svrha zakona o Agrokoru, onda je to zaštita hrvatskoga gospodarstva, industrijske proizvodnje i zaposlenosti u Hrvatskoj, i to isto mora biti svrha i nagodbe. Naravno, o svom stavu smo obavijestili i partnere u Vladi – glasi Vrdoljakova izjava koju je HNS na svoje službene stranice postavio prekjučer, na dan kada je prokuristica Kraša Marica Vidaković pred televizijskim kamerama poderala prijedlog nagodbe, tvrdeći da ona dobavljače stavlja u nepovoljan položaj. Iako postupak izvanredne uprave u posrnulom koncernu ne vodi Vlada, već povjerenik Ante Ramljak, iz Vrdoljakove izjave mogla se iščitati i kritika na račun koalicijskog partnera pa su krenula nagađanja o ozbiljno poljuljanim odnosima u koaliciji. No, iz HNS-a to demantiraju.
– Ne pada nam na pamet ugrožavati Vladu, ali želimo jasno izreći svoj stav, kako o ovom tako i o drugim pitanjima. Nećemo upravljati procesom u Agrokoru, ali želimo da i javnost i naši partneri jasno znaju što o tome mislimo – kazao nam je visokopozicionirani izvor iz HNS-a.
U toj stranci podsjećaju kako u travnju nisu digli ruku za donošenje Zakona o izvanrednoj upravi, poznatijeg kao lex Agrokor, jer je tadašnja vladajuća većina HDZ-a i Mosta prihvatila samo jedan od njihovih pet amandmana. Ipak, bili su suglasni da je svrha zakona zaštititi hrvatsko gospodarstvo, proizvodnju i radna mjesta i to, ističu, treba biti i svrha nagodbe.
Kasne odluke
U stranci su uvjereni kako nema nikakve potrebe da HNS preuzima političku odgovornost za rasplet događaja oko Agrokora budući da nisu sudjelovali u postavljanju izvanredne uprave, ali naglašavaju kako to ne znači destabilizaciju Vlade i kako ni u kom slučaju ne namjeravaju glumiti oporbu u Vladi, kako je to činio Most. Velike potrese koje bi prouzročio HNS ne očekuju ni u HDZ-u, u kojemu tumače da koalicija znači i povremeno “iskakanje” partnera, koji na taj način pokušavaju učvrstiti svoju poziciju i spriječiti scenarij u kojem bi ih veći partner “progutao”. Uvjereni su da ne postoje ni minimalni izgledi da će se HNS odlučiti na glasovanje “protiv” u Vladi, kako su to činili Mostovi ministri, niti riskirati rušenje Vlade i nove izbore. Ipak, dio visokopozicioniranih članova HDZ-a nezadovoljan je činjenicom da HNS Agrokor koristi kako bi prikazao distancu prema partneru, čime, uvjereni su, love poziciju za izbore, ma kada oni bili. HDZ si, s druge strane, ne može priuštiti takvu poziciju, a budući da je potpuno izvjesno kako će svaki prijedlog nagodbe izazvati nezadovoljstvo ovih ili onih vjerovnika, na čemu oporba zasigurno neće propuštati poentirati, boje se da će političke posljedice trpjeti njihova stranka.
Neki u HDZ-u tvrde i da se iza javno iskazanog nezadovoljstva HNS-a razvojem događaja u Agrokoru zapravo krije nezadovoljstvo Plenkovićevim izborom Frane Barbarića na čelo uprave HEP-a. Tvrde da je HNS na tom mjestu priželjkivao Nikolu Rukavinu, kojega smatraju stručnjakom s iskustvom u energetici, za razliku od Barbarića koji je u HEP-u vodio tek kadrovske i pravne poslove.
Iz HNS-a, međutim, uzvraćaju da im ni na kraj pameti nije bilo da pokušaju kadrovirati unutar HDZ-ove kvote (Rukavina je član HDZ-a) i da je, ako je bilo otpora Barbariću, riječ o nesuglasicama u HDZ-ovim redovima.
– Jedini pritisak koji smo radili bio je onaj da Plenković konačno donese odluku, jer smo četiri mjeseca potrošili bez ikakve potrebe. Barbarić je Plenkovićev izbor i njegova odgovornost, a nama je bitno samo da nova uprava što prije počne raditi, da se pripremi i provede inicijalna javna ponuda HEP-a, i to dokapitalizacijska, da dionice kupe hrvatski građani, zaposlenici HEP-a i mirovinski fondovi, a da se novac utroši u izgradnju kapitalnih postrojenja i akvizicije HEP-a u regiji – poručuje izvor iz vrha HNS-a. Podsjeća da HNS ima ponešto drukčiji pogled na Inu od Plenkovićeva i da, umjesto renacionalizacije, priželjkuju novog strateškog partnera u toj kompaniji.
Pogledajte i galeriju: Račan je SDP doveo na vlast, no njegov rezultat nije bio ni blizu Milanovićevom:
Koalicija je u pametnim rukama.