Od 2022. na hrvatskim autocestama više neće biti potrebno zaustavljanje kako bi se platila cestarina. Novi sustav slobodnog prolaska bit će beskontaktan i bezgotovinski. Cestarina će se moći plaćati putem uređaja u vozilu putem sustava DSRC (Komunikacijski sustav kratkog dometa) što je poboljšana verzija sadašnjeg ENC-a - ili automatskim prepoznavanjem registracijskih tablica - ALPR. Za kamione će biti obavezna upotreba ENC-a dok će za osobna vozila biti moguće cestarinu plaćati i putem očitavanja registracijskih pločica. U nastavku donosimo 10 ključnih pitanja i odgovora o novom sustavu naplate cestarine.
1.Kojom će najvećom brzinom vozila moći prolaziti naplatne točke?
Najvišom brzinom dopuštenom na toj dionici autoceste. Sustav tehnološki jamči odnosno dopušta brzine do 130 kilometara na sat. Propusna moć novog sustava je 3000 vozila na sat za razliku od 200 vozila kod ručne naplate.
2.Hoće li sadašnji registrirani korisnici ENC-a morati nabavljati novi uređaj i koliko će on koštati?
Postoji mogućnost da se starim uređajima nastave koristiti, ali će se u sljedećoj fazi projekta preciznije razraditi taj tehnički aspekt. Cijena novog uređaja neće biti veća od cijene sadašnjeg, a to je 122 kune. A razmatra se i da se postojećim korisnicima ENC-a podjeli novi uređaji. ENC će biti vezan za registraciju vozila.
3. Na koji način će se registrirati korisnici koji nemaju ENC?
Preko interneta, aplikacije na mobilnom telefonu, na prodajnim mjestima, automatima na frekventnim lokacijama poput graničnih prijelaza ili preko pozivnog centra. Pri tome će morati autorizirati svoju kreditnu karticu.
4. Kako će se kontrolirati naplata i kako će se sankcionirati neplatiše? Kolike će biti kazne?
Planiraju se izmjene zakonodavnog okvira i uvođenje mobilnih timova za kontrolu i naplatu po uzoru na druge zemlje s otvorenim sustavom naplate. Kazne bi trebale biti drastične. Mobilni timovi će imati ovlasti odmah naplatiti kaznu.
5. Kako funkcionira DSRC - Komunikacijski sustav kratkog dometa?
To je sustav koji se temelji na postavljanju opreme u vozilo (ENC, uređaj u vozilu) koju registrira bežična komunikacija kratkog dometa pri prolasku kroz kontrolnu točku ili nosače postavljene na određenim točkama cestovne mreže. Sustavi s upotrebom opreme u vozilu učinkovitiji su za velika područja na kojima se primjenjuje elektronička naplata cestarine.
6. Kako funkcionira ALPR -automatsko prepoznavanje registracijskih pločica?
Ova se tehnologija koristi kamerama i optičkim prepoznavanjem znakova za identifikaciju vozila. Direktiva2019/520 tehnologiju automatskog prepoznavanja registarskih pločica ocijenila je korisnom kad se koristi u kombinaciji s drugim tehnologijama, a kao samostalnu tehnologiju prikladnom za korištenje na malim područjima (npr. naplata u gradovima).
7. Zbog čega se u Hrvatskoj ide na kombinaciju dvaju sustava (DSRC i ALPR)?
Zbog visoke sezonalnosti prometa na hrvatskim autocestama predloženi model omogućuje neometano prometovanje i povremenim korisnicima koji nemaju potrebe za nabavom ENC uređaja. Ujedno je sustav ALPR uvijek prisutan kao sekundarni (kontrolni) sustav DSRC-u (u slučaju grešaka pri detekciji ENC uređaja, malverzacija korisnika....te je stoga predložena njegova upotreba kao alternativnog sustava naplate, a ne samo sustava za kontrolu.
8. Hoće li biti popusta na cijenu cestarine za korisnike ENC-a kao što je to sada i koliki će taj popust biti?
Predviđaju se korekcije osnovnih popusta na ENC. Prema europskim direktivama najveći dopušteni popust za cestarinu je 13 posto. Pri tome taj bi popust mogli imati samo česti korisnici autocesta. A moguća definicija čestog korisnika je da to bude onaj tko najmanje 30 puta mjesečno koristi autocestu.
9. Hoće li cijena cestarine ostati ista i koji će biti tarifni modeli?
Razmišlja se da osnovna cijena cestarine pojeftini najmanje pet posto. Zasad ostaju ljetne, skuplje tarife. A planira se uvođenje i skupljih tarifa za udarne vikende i jeftinijih kad nema gužvi na autocestama. No u tom slučaju Europska komisija bi mogla zahtijevati da se ukine ljetna tarifa. .
10. Hoće li s novim sustavom naplate potpuno nestati gužve a autocesta u udarnim danima? Hoće li se srušiti sve naplatne kućice?
Gužve neće potpun nestati. Zbog velikog priljeva vozila primjerice u Lučkom se i dalje mogu u udarnim ljetnim vikendima očekivati gužve prema Karlovcu. Također i na izlazu iz Lučkog u smjerovima prema Sloveniji i Lipovcu mogu će su gužve zbog čega je potrebno proširiti postojeću infrastrukturu. Planira se rušenje samo jednog, manjeg dijela naplatnih kućica i to na dijelovima koji su na samoj autocesti, poput Lučkog i Zagreb-istoka. Većina naplatnih kućica je na izlazima s autocesta pa neće ometati slobodni prolaz , a njihovo rušenje bi bilo bespotreban trošak.
Česti korisnik koristi autocestu 30 puta mjesečno??? Dakle popust vrijedi za samo za presretače.