Od 2020. godine svi novi automobili u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, obvezno će morati biti opremljeni sustavom AEB (Autonomous Emergency Braking), odnosno sustavom autonomnog kočenja u nuždi. Ovaj će sustav aktivne sigurnosti do brzine 60 km/h samostalno zaustaviti vozilo ako se ispred njega ukaže prepreka – biciklist, pješak ili drugi automobil. Bi li ovaj sustav pomogao 7-godišnjoj djevojčici koja je nedavno poginula na pješačkom prijelazu u Zagrebu? Sama šansa da bi jedan dječji život mogao biti spašen da je automobil koji ju je udario bio opremljen modernom sigurnosnom tehnologijom vrijedi svake kune uložene u njegov razvoj i primjenu, vjerojatno će se svi složiti.
Kod manjih uz doplatu
Sustave aktivne sigurnosti koji uključuju automatsko kočenje u nuždi danas nude skoro svi automobili koji se prodaju u Hrvatskoj. Automobili nižih segmenata većinom ih nude uz doplatu, dok su već kod kompaktnih automobila dio standardne opreme. Primjerice, gradski mini automobil iz A segmenta Volkswagen up! nudi City funkciju kočenja u nuždi kao dio “paketa pomoći vozaču” koji stoji 2801 kunu, a može se doplatiti uz drugu razinu opreme move up! koji stoji od 80.310 kuna. Stoga, za 83.111 kuna možete dobiti automobil opremljen sustavom koji pri brzinama između 5 i 30 km/h pomoću lasera može registrirati vozila ispred vašeg i prepreke na udaljenosti do 10 metara te može zajamčiti automatsku zaštitu od sudara.
Treba mu i laser i radar
Takav sustav je najjednostavniji AEB sustav i od 2020. godine će morati biti unaprijeđen, jer, podsjetimo, morat će djelovati do 60 km/h kao i prepoznavati pješake i bicikliste, za što će mu osim lasera trebati i radar. Primjerice, nova Toyota Corolla iz kompaktnog C segmenta koja je upravo stigla na naše tržište već u početnoj verziji - koja stoji 139.900 kuna - dolazi s cijelim paketom sigurnosne opreme Toyota Safety Sense.
On između ostalog ima sustav automatskog kočenja kod opasnosti od sudara s prepoznavanjem pješaka i biciklista, koji otkriva pješake i u mraku, upozorava vozača u rasponu od 10 do 180 km/h i automatski naglo koči pri brzinama od 10 do 80 km/h. Dakle, ovakav je sustav vrlo djelotvoran kod situacija sličnih onoj kobnoj nesreći koja se dogodila u zagrebačkom Blatu u kojoj je život izgubila djevojčica.
Bi li država mogla nešto napraviti da što više automobila na hrvatskim cestama bude opremljeno ovakvim sustavima koji spašavaju živote? Svakako bi trebalo pronaći modalitet kojim bi se poticala kupnja novih automobila.
S obzirom da su hrvatska davanja državi pri kupnji novih automobila među najvećima, prostora svakako ima.
Pomlađivanje voznog parka koji je u prosjeku star 12,64 godine - uz čak 68% osobnih automobila starijih od 10 godina koji nemaju nikakve moderne sustave pomoći vozaču - trebalo bi biti državni prioritet u sigurnosti prometa na cestama.
Za što još bi trebala biti odgovorna država? Između 300 tisuća i pola milijuna automobila registriranih u Hrvatskoj imaju loše ili jako, jako loše gume. Bili država takvima morala kupovati nove gume?