Operacijski odjel s trideset i šest operacijskih sala na Rebru novi je veliki projekt jakog političko-zdravstvenog lobija zagrebačkog Kliničkog bolničkog Centra i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u zagrebu. Golemi objekt za tri bi godine niknuo nasuprot glavnoj zgradi na Rebru, na mjestu današnje kuhinje. Ondje gdje je danas poliklinika, poznata kao zelena zgrada, trebala bi niknuti nova poliklinika s dnevnim bolnicama. Glavna rebarska zgrada trebala bi dobiti središnji hitni prijem, a na mjestu prvog parkirališta sagradio bi se hotel s poslovnim i garažnim prostorom. Ovaj veliki, i za hrvatske prilike, mnogi kažu, megalomanski investicijski plan širenja Rebra prihvatilo je Upravno vijeće Kliničkog bolničkog centra Zagreb koje vodi Snježana Biga Friganović te na sjednici 11. lipnja odabralo i mogućeg strateškoga partnera. U suradnji s tvrtkom Ingra iz Zagreba, odabrani strateški partner je izraelska tvrtka Callit Biomedical Engineering Ltd., čija je djelatnost zdravstveno osiguranje, projektiranje, konzalting i gradnja zdravstvenih kapaciteta.
Ravnatelj KBC-a prof. dr. Josip Paladino i glavni direktor izraelske tvrtke Hayman Moshe potpisali su već i sporazum o razumijevanju. Prema tome sporazumu, predviđeni su troškovi gradnje i opreme između 50 i 55 milijuna dolara. Tvrtka Callit financirala bi projekt u obliku zajma od najmanje 15 godina, s početkom otplate nakon dovršenja projekta. Iz sporazuma proizlazi da će se kreditno zadužiti i kredit otplaćivati KBC - iako je upitno iz kojih izvora kad je bolnica neprofitna ustanova - ali traži se jamstvo države.
Vlahušić traži studiju isplativosti
Prema svemu sudeći, pripreme na KBC-u za "ulaz" u projekt već su prilično poodmakle uz isčekivanje odluke Vlade, ali ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić rekao nam je da projekt gradnje zagrebačkog KBC-a ne može na raspravu u Vladu prije nego dobije suglasnost Ministarstva zdravstva.
- Projekt još nema suglasnost Ministarstva zdravstva, jer je moj uvjet, bez čega ne želim raspravljati o širenju Rebra, da uz investicijski projekt dobijem i studiju isplativosti. Takvu studiju o medicinskoj, stručnoj i ekonomskoj isplativnosti ulaganja u Rebro niti sam dobio niti je, koliko znam, napravljena. Prema tome, ne mogu vam odgovoriti na to tko će se operirati u 36 planiranih operacijskih sala, bi li one bile ekonomski isplative, bi li liječnje bilo jeftinije, bi li sve to smanjilo liste čekanja pacijenata i veću prohodnost bolesnika.
- Osim toga, kao ministar zdravstva pred Vladom ne zastupam samo Rebro već sve bolnice u Hrvatskoj, ili bolje reći, sve pacijente u Hrvatskoj.
- Obišao sam sve bolnice u Hrvatskoj i uvjerio sam se da mnoge sa satustom kliničke ustanove ne ispunjavaju ni osnovne uvjete liječenja. Prema tome, nužan je jedinstven pristup prema bolničkoj infrastrukturi i sigurno neću dopustiti da se razvija samo jedna ustanova, a da ostale propadaju. Kao član Vlade zalagat ću se za jednakomjerni razvoj svih bolnica - tvrdi ministar Vlahušić jer bolesnici imaju pravo na izbor bolnice u kojoj će se liječiti. Potreban nam je master plan cjelokupnog zdravstva u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu, što uključuje i odluku o tome što će biti sa zagrebačkom prekosavskom bolnicom. S druge strane, gradnja Rebra, ako komercijalni sadržaji mogu vratiti 50 posto investicije, mogao bi biti svojevrsno testiranje ovakvog modela gradnje bolnica.
Tridest i šest operacijskih sala na Rebru značilo bi da se sve sale u zagrebačkim bolnicama i šire mogu odmah zatvoriti, komentiralo je nekoliko naših sugovornika. Ističu da projekt Rebro podrazumijeva i koncentraciju vrhunskih kadrova u toj bolnici, dakle monopol u mnogim djelatnostima, pad konkurencije što, uz centralizaciju struke, donosi pad kvalitete zdravstvenih usluga.
Želimo li stvoriti beskrajni red pacijenata pred Rebrom, a da bolesnici koji ondje nemaju vezu umiru na cesti jer u bolnicma na drugoj strani grada nemaju uvjeta za liječenje - pita se naš sugovornik, visoko pozicioniran u zdravstvenoj hijerahiji u jednoj bolnici u zapadnom dijelu grada. - Rebro, kaže, ima danas 14 operacijskih sala, a veliki dio njih je, u poslijepodnevnim satima, neiskorišten. Isti ljudi koji danas žele graditi Rebro prije dvije godine zaklinjali su se u gradnju bolnice preko Save.
Svi pacijenti na operaciju?
U Kliničkom bolničkom centru hospitalizirano je 2001. godine 64.327 pacijenata. U 35 "novih" operacijskih sala, a da su one isplative, praktički bi svi pacijenti trebali na operacijski stol.
Klinička bolnica Sestara milosrdnica, Opća bolnica Sveti Duh, Klinika za tumore i Klinika za dječje bolesti sklopile su strateški savez zdravstvenih ustanova Zagreb zapad i suprostavljaju se privilegiranom položaju KBC-a i pretvaranju jedne jedine bolnice u "top-bolnicu".
Cilj je ovog saveza i organizacijskim promjenama, spajanjem tehničkih službi i drugih nemedicinskih djelatnosti bolnice poslovati jeftinije, a mogući višak novca uložiti u razvoj. U stručnom dijelu razmišlja se, primjerice, da dijalizu iz Vinogradske preuzme Sveti Duh, no kako bolnici nedostaje prostora, neke medicinske djelatnosti iz Svetog Duha trebalo bi iseliti u drugu ustanovu. Predviđa se i da Klinika za tumore organizacijski postane dio Bolnice Sveti Duha s jednistvenom upravom. Napokon, u nekim krugovima još živi stara ideja da bi se završetkom bolnice u Blatu u nju moglo preseliti nekoliko starih zagrebačkih bolnica.
Dakle, sve je zasad otvoreno. A rok koji je Ministarstvo zdravstva postavilo za definitivno rješenje statusa bolnice u Blatu - dovršenje ili prenamjena - listopad je ove godine. Hoće li Zagrepčani ostati bez svoje, nekad toliko uzdizane i davno nazvane, Sveučilišne bolnice jer jaka skupina ljudi želi svoju Sveučilišnu bolnicu Rebro? Treba se nadati da pri donošenju konačnih odluka neće prevladati koja je skupina jača u političkom lobiranju ili koja ima jači politički patronat, nego stručni argumenti i interesi bolesnika.
Piše Diana Glavina