Nakon što je na početku ove godine Hrvatska narodna banka objavila da hrvatski građani "u čarapama" drže 35 milijardi kuna, iznos šuškavih kunskih novčanica koje su izvan financijskog sustava spustio se na 27,5 milijardi kuna. Da nije bilo zamjene kune, svota koja se drži kod kuće skočila bi na 40-ak milijardi kuna. Sedam i pol od 35 milijardi kuna koje su ušle u sustav ljudi su dijelom potrošili, položili u banke ili pak zamijenili u mjenjačnicama ili bankama.
Zaposlene mjenjačnice
Hrvatska ima nešto više od tisuću mjenjačnica, s nekoliko tisuća poslovnica, koje žive svoje posljednje zlatne dane jer će im od siječnja opseg posla pasti 80 posto. Toliki je udio eura u njihovim mjenjačkim poslovima, a od Nove godine mjenjačnice će poslovati s dolarom, frankom, funtom, forintom i ostalim neeuropskim valutama, ali neće smjeti mijenjati kune u eure. Mjenjački je biznis uglavnom bio unosan tijekom sezone jer su uz more mjenjači zaračunavali bitno veće provizije nego što ih naplaćuju u Zagrebu i drugim većim gradovima. No, euri su i danas, dva mjeseca prije službenog starta, vrlo tražena valuta. U jednoj zagrebačkoj mjenjačnici kažu nam da im dolaze ljudi svih dobi, oni kojima euri trebaju zbog putovanja, stariji ljudi koji mijenjaju svoje sitne rezerve kuna i ne žele imati posla s bankama, neupućeni, ali i više nego dobro upućeni pojedinci koji donose neznatno ispod svote koja se mora prijaviti Uredu za sprečavanje pranja novca.
– Zamjena kune u euro bit će građanima povoljnija od 1. siječnja 2023. nego što bi bila sada da idu zamijeniti kune u euro – naglasio je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, koji poziva građane da izbjegnu plaćanje provizije i polože kune na svoje račune u banci jer će tako od 1. siječnja 2023. kune biti automatski besplatno konvertirane u euro po fiksnom tečaju konverzije.
Prijašnjih godina mjenjačnice su godišnje mijenjale oko 2,5 milijarde eura u kune, ali su i građanima prodavale oko milijardu eura. Cehovska udruga procjenjuje da će osam od deset mjenjačnica zatvoriti vrata, odnosno preorijentirati se na neke druge poslove, a u njima je dosad zaposleno desetak tisuća radnika. Na mjenjačkim poslovima dobro su zarađivale i banke. HNB je svojevremeno procijenio da su hrvatski građani na mjenjačke provizije godišnje plaćali od 0,1 do 0,3 posto hrvatskog BDP-a, odnosno od 450 milijuna kuna do 1,3 milijarde kuna godišnje.
Kupuju se i franci i dolari
Inače, u drugoj polovini 2021. banke su građanima prodale milijardu i 550 milijuna eura, slično kao u godinama prije pandemije, dok su tijekom prvih deset mjeseci ove godine prodale čak 3 milijarde i 338 milijuna eura. No, isto tako banke su od građana otkupile deviza u vrijednosti 5,5 milijardi eura. Mjenjačnice su, pak, tijekom prvih devet mjeseci 2022. prodale oko 950 milijuna eura, a u istom razdoblju lani oko 660 milijuna eura. Pojačano su se, također, kupovali i franci i dolari.
VIDEO Imate devizni račun s eurima? Evo što će promijeniti od 1. 1. 2023.
Sad će se masovno prati lova, trebalo bi u sve mjenjačnice staviti kamere i snimiti ekipu koja eto ne može sačekati da si promijene bez provizije, pitam se zašto.