Hrvati neće prihvatiti Komšića na nižim razinama vlasti

Politolog i sociolog prof. dr. Božo Žepić u intervjuu za Večernjak ističe kako je nakon posljednjih općih izbora u BiH jasno da se Hrvati moraju politički organizirati najviše u dva bloka. - Sve je iznad toga u ovakvom omjeru snaga za Hrvate luksuz, navodi Žepić. Zauzeo se za to da znanstvenici, političari i Crkva žurno izrade strategiju i nacionalni program Hrvata u BiH.

VL: Kakve bi posljedice mogao imati izbor Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva u BiH?
ŽEPIĆ: Komšić bi morao znati da je legalno izabran u skladu s izbornim zakonom, ali da nema legitimitet, a to podrazumijeva da ga nisu prihvatili oni koje bi trebao predstavljati. U Ustavu stoji da, među ostalima, u radu Predsjedništva sudjeluje hrvatski član. Ovo nije građanska država, a izabran je na građanskim načelima. Kad je riječ o posljedicama, neće biti prihvaćen na svim hrvatskim razinama vlasti, poglavito u općinama i županijama. Izabran je prema zakonu koji je nepravedan i štetan za hrvatski narod.

VL: Mislite li da hrvatske stranke ipak neće povući neke radikalnije političke poteze?
ŽEPIĆ: One trebaju reagirati, ali mudro i promišljeno, jer nikakav radikalizam nije preporučljiv. Držati se one narodne prema kojoj "Nije svako zlo za zlo". No smatram da će se stanje zakomplicirati u Predsjedništvu BiH jer će Komšić biti na građanskoj koncepciji Harisa Silajdžića čemu će se oštro suprotstavljati srpski član Predsjedništva. Sve to moglo bi dodatno otežati stanje u BiH.

VL: Možemo li onda kazati da se ostvarila Dodikova najava da će Banja Luka i Sarajevo bez Hrvata odlučivati o budućnosti BiH?
ŽEPIĆ: Prema Ustavu stanje je takvo kada govorimo o entitetskom odnosu jer se odluke donose na relaciji Banja Luka - Sarajevo. Međutim, ako je mislio da će dogovori o bitnim stvarima za BiH ići mimo Hrvata, onda se vara.

VL: Zar Hvati imaju uopće snage i mogućnosti suprotstaviti se tom procesu?
ŽEPIĆ: Unutarnji energetski potencijal naroda nije lako predvidjeti. BiH može opstati samo kao država tri ravnopravna naroda. Ne može ova zemlja opstati, a da se ne riješi hrvatsko pitanje. Srbi i Bošnjaci moraju imati senzibilitet za položaj Hrvata u BiH, ako ne zbog Hrvata onda zbog sebe i budućnosti BiH.

VL: Koliko su onda realne Dodikove prijetnje o referendumu za odcjepljenje RS-a koje ponavlja i nakon izbora?
ŽEPIĆ: Relano će biti ono što će diktirati međunarodna zajednica. Ako Dodik ima neke znakove za koje mi ne znamo, onda to može učiniti. Međutim zasad međunarodna zajednica nije za takav referendum i ona vidi opstanak BiH kao države. Smatram da ovakvoj konstalaciji snaga odcjepljenje RS-a nije realno bez obzira na rezultat mogućeg referenduma.

VL: Kakva su vaša predviđanja o procesu ustavnih promjena?
ŽEPIĆ: Nisam siguran što Amerikanci imaju na umu, ali onakvog prijedloga ustavnih promjena nije smjelo biti niti bi se onakav prijedlog smio ponoviti. Taj je koncept Hrvatima neprihvatljiv. Značio bi legalizaciju podjele BiH između dva naroda i dva entiteta. HDZ BiH nije smio pristati na takav prijedlog i ne bi to smio u budućnosti činiti. Ono što se očekuje od Amerikanaca je da odstupe od načela da ustavne promjene ne dovode u pitanje RS, a istodobno zabranjuju uspostavu hrvatske federalne jedinice. Ili se mora ići na jedno ili na drugo.

VL: Dakle što vi konkretno predlažete?
ŽEPIĆ: Ili tri republike za tri naroda ili ukidanje entiteta. Te nove osnove moraju riješiti pitanje jednakopravnosti. Ne samo formalno nego i institucionalno. Primjerice, ako regije budu središnja razina vlasti, one moraju imati skupštinu, parlament i novac.

VL: Što bi Hrvatima u BiH mogla donijeti promjena vlasti na županijskoj razini?
ŽEPIĆ: Prije svega uvođenje pluralizma i ukidanje monopola jedne stranke te porast svijesti o potrebi prevladavanja dosadašnje razjedinjenosti.