Zbog Europskog zelenog plana, u kojeg je eurozajednica uvrstila mjere za unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa te one za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja, predviđa se da će se do 2030. gotovo milijardu eura uložiti u sektor održive infrastrukture. To je tek dio portfelja takozvanih zelenih investicija što znači da je stvarna cifra ulaganja u projekte za bolju budućnost zapravo i veća. Podaci su to kojima barata Mateja-Angelina Kramar, osnivačica Zelene burze. Riječ je o centraliziranoj platformi za financiranje projekata s pozitivnim ekološkim i društvenim utjecajem, a djeluje, pojašnjava ona, kao analgetička spona između tvrtki i voditelja takvih projekata.
- Cilj je pomiriti obije strane i dogovoriti što je potrebno provoditeljima, a što investitorima. Zadaća je osiguravanje ulaganja u održiva rješenja koja će ubrzati zelenu i društvenu tranziciju, te pomoći u ostvarenju ciljeva održivog razvoja i ESG standarda. Platforma povezuje investitore s projektima iz područja utjecaja na prirodu (nature-based solutions) i utjecaja na društvo (community-based solutions) - ističe Mateja-Angelina Kramar koja se za investicije s ekološkim predznakom krenula zanimati prije sedam godina kada je pokrenula kampanju pošumljavanja "Zasadi stablo, ne budi panj!". Suštinsko znanje o permakulturi usadio joj je otac koji je gotovo cijeli život u poduzetništvu, a doškolovanjem se orijentirala na financijski i eko menadžment. Zelena burza jedinstvena je platforma u Hrvatskoj, a u osnovi je najsličnija Luksemburškoj burzi.
- Mi financiramo i provodimo projekte, a oni za razliku od nas, trguju štetnim emisijama. Većinski se fokusiraju na edukacije prema korporacijama te ih u teoriji uče kako da postignu aktivnosti orijentirane na zelenu tranziciju. Stav Zelene burze je da se prirodnim resursima ne može trgovati, ali se može financijski poduprijeti njihovo povećanje. Usto, kod nas je svaki investitor dužan fizički sudjelovati u provedbi projekta jer se tako njihovi zaposlenici u realnom procesu informiraju o događanjima u okolišu, praksama koje bi mogli primijeniti te aktivnostima i djelatnostima svoje kompanije- naglašava Mateja-Angelina Kramar.
VEZANI ČLANCI:
A spona tvrtki i projekata počinje u trenutku kada potencijalni investitor ispunjava obrazac kojim se ispituju vrijednosti i korporativni ciljevi. Najčešće je riječ o internoj ili eksternoj komunikaciji prema tržištu, dosegu novog tržišta ili isticanju pred konkurencijom, domeće Mateja-Angelina Kramar. Provedbom takvih projekata, burza omogućuje kompanijama da adekvatno ispunjavaju izvještaje prema Europi.
- Ovisno o potrebi tvrtke pronalazimo projekt koji odgovara njihovim korporativnim ciljevima. Prema financijskoj klasifikaciji, dijelimo ih na SROI i EROI modele, odnosno, na projekte s društvenim povratom i one se ekonomskim povratom. Činjenica je da Europa pritišće profitni sektor i njegove dionike navodi kao ključne za financiranje zelene tranzicije, međutim vlasnici tvrtki sami razrađuju strateški plan oko toga kako će se one razvijati i što žele implementirati. Naravno, to bi trebalo ostati na razini društvene i moralne obveze, a nikako zbog regulatornih naputaka EU stoga je uloga Zelene burze i u osvješćivanju - kaže Mateja-Angelina Kramar u čijem timu trenutno djeluje osmero ljudi. Na Zelenoj burzi tako rade savjetnici za permakulturu, ekologiju i dizajn, urbanu arhitekturu, okolišnu ekonomiju, agronomiju, šumarstvo te korporativni i ekološki mindfulness. Uz pomoć u provođenju projekta, nude i mogućnost za dobivanjem posebne signature.
- To je potvrda putem koje tvrtke dugoročno dokazuju društvenu i ekološku odgovornost. Jedini uvjet za dobivanje signature jest da uzastopno kroz tri godine putem Zelene burze financiraju takav tip projekata - zaključuje Mateja-Angelina Kramar.
Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!
Hrvatska je najekološkija članica, EU, deindustrijalizirana i dekarbonizirana od 3. Siječnja 2000 pa nadalje