Republika Hrvatska mogla bi proširiti dio prava braniteljima Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) na temelju međudržavnog ugovora koji tek treba ići u usuglašavanje s BiH, odnosno federalnim ministrom, a dio prava bit će reguliran novim zakonom koji je također u pripremi.
Prema nacrtu dokumenta ugovora, koji treba zamijeniti stari što je bio donesen 2006. godine, osobe koje se definiraju u ovome zakonu bivši su pripadnici borbenih postrojbi HVO-a, oni koji su stradali i dobili status ratnog vojnog invalida, ali i maloljetni branitelji, na temelju ranjavanja ili zatočeništva. Među stradalnike spadaju i članovi obitelji poginulih branitelja.
To su one obitelji čiji su srodnici poginuli kao branitelji u Domovinskom ratu u redovima HVO-a , zatim svi zarobljeni ili u neprijateljskom logoru, kao i oni koji su preminuli od posljedica ranjavanja do 23. prosinca 1996. godine od povezanih bolesti, kao i pripadnik HVO-a koji je izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti izazvane sudjelovanjem u obrani suvereniteta. Kao razdoblje stradavanja navodi se vrijeme od 18. rujna 1991. godine do 23. prosinca 1996. godine koje se “priznaje kao osnova za davanje u novcu”.
Republika Hrvatska se, prema tom ugovoru, obvezuje od dana priznavanja prava isplaćivati novčana prava i izvršavati druge obveze predviđene ugovorom, što je vrlo značajno s obzirom na to da je istekao ugovor koji su 2005. godine potpisali tadašnji zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Bariša Čolak i potpredsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor. Po novom ugovoru, predviđeno je da braniteljima koji su stradali ili pak obiteljima poginulih bude priznato pravo na jednokratnu pomoć, i to u upravnom postupku koji će voditi nadležna tijela.
Republika Hrvatska je, uz to, obvezna priznati pravo na naknadu troškova ukopa, kao i organizirati i financirati pružanje psiho-socijalne pomoći stradalnicima, kao i obiteljima poginulih branitelja, o čemu će posebne provedbene propise donijeti hrvatski ministar branitelja. Poseban dio ugovora između dviju država definira i prava koja će moći ostvarivati branitelji u objema državama, BiH i RH. Tako se ove dvije države obvezuju da pripadnicima HVO-a i članovima obitelji smrtno stradalih “neće omogućiti ostvarivanje prava po istoj osnovi i istom stradavanju u obje ugovorne države” te da će se ukinuti prava ako se eventualno utvrde zloporabe. Valja reći kako se ugovorom predviđa i to da će branitelji moći izabrati, odnosno dobiti potrebne naknade tamo gdje im je to financijski i drukčije povoljnije.
Ukida se neizvjesnost
Istodobno, novim Zakonom o hrvatskim braniteljima preciznije su uređena prava branitelja i stradalnika HVO-a. Prvi su put na eksplicitan način navedeni pripadnici Hrvatskoga vijeća obrane koji su branili hrvatsku državu, ali i BiH. No, suština je da se ovim zakonom konačno ukida neizvjesnost u kojoj je bilo oko 10.000 najtežih stradalnika i obitelji poginulih pripadnika HVO-a koji su prava na mirovine, liječenje..., ostvarivali u Hrvatskoj.
Eventualni problem mogao bi nastupiti ako bošnjačka strana bude nastavila uvjetovati ovo pitanje. Naime, kako je i ranije najavio ministar branitelja Federacije BiH Salko Bukvarević, bošnjačka strana traži da se na jednak način riješi status svih pripadnika HVO-a, bez obzira na nacionalnost, koji su sudjelovali u obrani Republike Hrvatske. No, pravi problem nastupa odmah s činjenicom da su nositelji prava jedino one osobe koje posjeduju hrvatsko državljanstvo, što ipak većina bošnjačkih građana u BiH nema.
Ovaj ugovor mora dobiti potvrdu i u parlamentarnoj proceduri, a na ruku ne ide ni sadašnja politička kriza.
Držim se teme, a moderatori mi brišu komentar, u čemu je problem s ovim mojim komentarom? Ponavljam: prema podacima koje je 2010. iznio dr. Ante Nazor ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, u postrojbama HVO-a i HOS-a poginulo je 7.000 Hrvata BiH porijekla, a u Hrvatskoj vojsci (HV) oko 3.000 Hrvata iz BiH. Najpoznatiji među njima je vukovarski general Blago Zadro. U Hrvatskoj je tijekom Domovinskoga rata smrtno stradalo najmanje 12.213 hrvatskih branitelja i civila, a u ratu od 1991. do 1995. na cijelom prostoru bivše Jugoslavije ukupno je poginulo 12.637 Hrvata iz Bosne i Hercegovine.