LJESTVICA S OXFORDA

Hrvatska po kvaliteti javne uprave na 35. mjestu među 38 zemalja

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Lovro Kuščević
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Lovro Kuščević
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Lovro Kuščević
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Lovro Kuščević
08.05.2019.
u 09:32
Rezultati su u potpunoj suprotnosti s tvrdnjama ministra uprave Lovre Kuščevića koji se hvali napretkom u digitalizaciji.
Pogledaj originalni članak

Blavatnik School of Government sa Sveučilišta Oxford objavila je izvještaj o indeksu međunarodne usporedbe efikasnosti javnih uprava u 2019., a Hrvatska je na toj ljestvici na 35. mjestu među 38 zemalja.

Riječ je o projektu pokrenutom 2017., a Hrvatska se ove godine prvi put našla među rangiranim zemljama. Indeks efikasnosti načinjen je na temelju indikatora koje je Blavatnik School of Government preuzela od organizacija koje dulje rade specijalizirane rang-liste za pojedina područja, od zakonodavstva do upravljanja kriznim situacijama.

Po nekim indikatorima, naša se državna uprava pokazala prilično efikasnom pa je tako Porezna uprava u gornjem dijelu ljestvice. No, neke su javne usluge na samom dnu, a posebno nisku efikasnost to istraživanje bilježi u oblikovanju javnih politika i digitalizaciji uprave. U potpunoj je to suprotnosti s tvrdnjama ministra uprave Lovre Kuščevića koji se hvali upravo napretkom u digitalizaciji, no Ivan Koprić, profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, kaže da smo u tom izvještaju dobro prošli s obzirom na realnu kvalitetu uprave u Hrvatskoj. Pritom upozorava da je Hrvatska po kvaliteti podataka koji se uzimaju u obzir na zadnjem mjestu te ljestvice. 

- Mi se stalno suočavamo s time da se ne objavljuju podaci, da se objavljuju nepouzdani podaci, čak i oni za koje znamo da su netočni. Podacima se manipulira ili su jednostavno zatvoreni pa ne možete doći do njih nego morate nekoga za to moliti ili to platiti - kaže Koprić.

Kao primjer zatvorenosti uprave navodi registar zaposlenih u javnom sektoru koji vodi Fina, a za uvid u taj registar građani moraju platiti naknadu.
Koprić uz lošu dostupnost podataka veže i loše rezultate u digitalizaciji javne uprave.

- Prvi korak u digitalizaciji javne uprave morala bi biti izrada registara, koji bi se neprekidno morali puniti podacima, ažurirati i biti točni. To je početak digitalizacije, a ne bezglavo kupovanje kompjutora za svaki ured i računalnih programa za koje država, ne znam zašto, plaća ovim ili onim tvrtkama - tumači Koprić.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

Avatar Grunf
Grunf
09:49 08.05.2019.

to je odličan rezultat

ST
stefj
09:57 08.05.2019.

Eto, porezna uprava je jedina efikasna i da nema nje, birokrati bi bili na zadnjem mjestu. Kod ubiranja poreza, tj. naplate poreza, u samom smo svjetskom vrhu... No, to ne čudi, još od prošle države kompletna državna i javna služba usredotočena je isključivo na uzimanje i izmišljanje načina kako, kome i koliko uzeti. Ništa se tu nije promijenilo... Problemi nastaju tamo gdje treba uslugu i pružiti, tamo gdje treba nešto i napraviti, a ne samo nekome uzeti.

DU
Deleted user
10:16 08.05.2019.

treba otpustiti iz službe a ne rasporediti na druga nepotreban izmišljena neradna mjesta 100000 tusuća ovih uhljebničkih parazita da bi bilo nekakvog napretka u HR.