Hrvatska raste, a Agrokor propada. Toliko o 'sistemskom riziku'

Hrvatska raste i nema povratka na staro – bio je slogan SDP-a u predizbornoj kampanji 2015. Naravno, blagi oporavak gospodarstva, dok smo kaskali za brzinom oporavka svih drugih država, nije imao nikakve veze sa SDP-ovom Vladom i tadašnja "Kukuriku koalicija" bila je vjerojatno najneuspješnija Vlada koju smo imali.

Ono što se danas događa zaista jest oporavak, iako i dalje kaskamo za svim državama EU jer nakaradni sustav koji je devedesetih nastavio živjeti u privredi i glavama ima dalekosežne posljedice.

Javni dug, nakon privremenoga porasta u ožujku ove godine zbog financiranja obveza iz drugog tromjesečja nastalih zaduženjem zbog inozemne obveznice, na kraju lipnja iznosio je 287,3 mlrd. kn (po ESA 2010, međunarodno usporedivoj metodologiji). Ako ovaj iznos usporedimo sa stanjem na kraju 2016., kada je javni dug iznosio 289,1 mlrd. kn, govorimo o nominalnom smanjenju za 1,8 mlrd. kn, u analizi piše Ekonomski lab.

U analizi se dalje navodi kako je najvažnije da javni dug ne raste (u 2016. nakon dugo vremena došlo je do nominalnog smanjenja javnog duga), a kako BDP nastavlja s rastom, tako se udio javnog duga na kraju lipnja spustio ispod 82% BDP-a.

Važno je da inozemna komponenta čini sve manji udio u ukupnom dugu države. Osim države, i ostali sektori (prije svega banke i poduzeća) također se nastavljaju razduživati prema inozemstvu pa je tako ukupni bruto inozemni dug pao na 40,4 mlrd. €. To je gotovo 9 mlrd. € manje u odnosu na vrhunac dosegnut u travnju 2015.

Video: Matej Pavelić

U isto vrijeme, prvi dio revizorskog izvješća o poslovanju Agrokorovih tvrtki otkriva kako je vrijednost Agrokorovih kompanija u maloprodaji, poljoprivredi i prehrani u minusu 13,4 milijardi kuna u odnosu na kapital, tj. vrijednost imovine je znatno niža u odnosu na ono što je bivša uprava Agrokora prikazala.

Vladin povjerenik Ante Ramljak u nekoliko navrata na konferenciji za novinare zvučao je kao PR koncerna, što se moglo očekivati, pa je tako spomenuo kako je lex Agrokor zaslužan za spas Agrokora i izbjegavanje stečaja. To Ramljak nikada neće moći dokazati, a nekoliko je procesa koji bi mogli utvrditi koliko je taj zakon bio štetan i opasan, bilo da padne na Ustavnom sudu, kao što predviđa sudac Kolakušić, ili da na kraju isplata potraživanja dobavljača padne na leđa poreznih obveznika.

Lex Agrokor donesen je za "sistemske tvrtke", a zapravo je propisan samo zbog Agrokora. S druge strane, mnogi stručnjaci upozoravali su da je ta priča o sistemskom značaju prenapuhana i da iza svega stoji samo igra moći, spašavanje višedesetljetne sprege između države i te privatne kompanije te svih državnika koji su godinama pomagali Todoriću da vodi privatni biznis, održava monopol i u šaci drži sve dobavljače (iako su neki od njih sami krivi što su pristajali na štetne i riskantne ugovore). Velimir Šonje prvi je demistificirao laži politike i Todorićevih medijskih poslušnika kako je udio BDP-a Agrokora u državnom BDP-u viši od 15 posto i dokazao da je on oko 3,4 posto (što također nije zanemarivo, ali je golema razlika u odnosu na 15).

Investitor i analitičar Nenad Bakić orijentirao se na reakciju međunarodnih tržišta i njihovu procjenu o sistemskom riziku u hrvatskom gospodarstvu, kroz cijenu obveznica, CDS i kretanja na Zagrebačkoj burzi. Zaključio je da su međunarodne financijske institucije procijenile da nema velikog sistemskog rizika. To je argumentirao niskim CDS spreadom, visokom cijenom obveznica i jako dobrim makroekonomskim rezultatima hrvatskog gospodarstva pred kraj 2016. godine, piše Liberal.hr. Milan Račić, stručnjak koji je bio među kandidatima za nekoliko ministarskih resora, nada se da je katarza potaknuta Agrokorom pozitivan šok koji će nas probuditi iz dugogodišnje melankolije socijalističkog naslijeđa, straha od slobodnog tržišta i ovisnosti o državnoj intervenciji u društveno-ekonomskim sferama.

Ramljak ''glanca'' Konzum za prodaju, čemu onda lex Agrokor?

I sada, nakon revizije koja pokazuje sve dubioze u izvješćima, Ramljak naglašava da je ovo dobar put za čišćenje računa i pripremu Agrokorovih tvrtki – prije svega Konzuma – za prodaju. To se moglo odmah napraviti, a ne baviti se pravnom, političkom i ekonomskom alkemijom kako bi se prikazalo da je riječ o spašavanju, a zapravo samo zato da bi se sačuvale sve one glave koje su sudjelovale u izgradnji ovog državno-privatnog monopolističkog hibrida.

Također, iako se mjesecima protivio, HDZ je pristao na saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor koje bi u Saboru trebalo biti izglasano sljedeći tjedan. To je još jedno nepotrebno političko tijelo koje će služiti za besmislene okršaje Vlade i opozicije i ometanje istrage svih koji su ikada sudjelovali u odlukama zbog kojih je Agrokor bio u povlaštenom položaju u odnosu na sve druge tvrtke. Prijedlog SDP-a da predsjednik povjerenstva bude Maras, pa sad i Miljenić, dovoljno pokazuje koliko bi to povjerenstvo bilo stručno i potrebno.

Dan neovisnosti kao uvod u "Dan ekonomske neovisnosti"

Sutra je Dan neovisnosti, dan kad smo odlukom u Saboru prekinuli sve veze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim nijedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa uime bivše federacije koja više ne postoji.

U ponedjeljak će biti objavljen drugi dio revizorskog izvješća o poslovanju Agrokora, a mi se možemo nadati da će to biti dan kad ćemo zakoračiti i u ekonomsku neovisnost te da će tržište odraditi svoje pa će svima postati jasno da je za slučaj Agrokor kriva dugogodišnja sprega države odnosno politike s privatnom kompanijom te koliko su intervencionizam i socijalistički mentalitet štetni za napredak postsocijalističke države poput Hrvatske.