Hrvatska u crvenoj zoni: 'Tihi ubojica' prvi je uzrok smrti, zahvaća čak 45% odraslih

Ovo je akcija koja mora trajati cijeli život, program koji mora biti iznad politike i koji će nadživjeti i ovu, i iduću i sve druge političke garniture. Zbog sadašnjih i budućih generacija lov na tihog ubojicu nikada ne smije prestati, riječi su kojima je akademik Bojan Jelaković započeo svoje izlaganje na konferenciji “Lov na tihog ubojicu” koju su na Medicinskom fakultetu u Zagrebu organizirali Večernji list i Hrvatska liga za hipertenziju, a suorganizatori su, uz Medicinski fakultet, i Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Ministarstvo zdravstva.

Glavni cilj konferencije na kojoj je sudjelovao niz stručnjaka iz različitih područja bio je naglasiti važnost prevencije arterijske hipertenzije (trajno povišenog krvnog tlaka) koja je daleko najčešća kronična bolest današnjice i u svijetu i u Hrvatskoj. Konkretno, od nje boluje više od 45% odrasle populacije, što je znatno više od dijabetesa s kojim živi oko 10% stanovništva. Hipertenzija je opasna jer je podmukla, bolesnici dugo nemaju tegoba i često se javljaju tek kada se razviju kobne posljedice.

Prema izvještaju za 2020. godinu u Hrvatskoj je hipertenzivna bolest na četvrtom mjestu kao uzrok smrti u cijeloj populaciji, a na drugom mjestu kod žena. Kad se zbroje smrti zbog svih posljedica arterijske hipertenzije, tada je ona uvjerljivo na prvom mjestu u cijeloj populaciji.

Sedam demona hipertenzije

– Hipertenzija je kao uzrok smrti još ne tako davno bila na sedmom mjestu, danas je na prvom, a Hrvatska se po svim rizičnim čimbenicima nalazi u crvenoj zoni. Svi rizični čimbenici hipertenzije kao što su pretilost i pušenje također rastu. Te brojke iz prošlosti ne možemo promijeniti, ali možemo one ispred nas. Prevencija je najučinkovitiji, najjeftiniji i relativno najjednostavniji način brige o zdravlju nacije – kazao je Jelaković koji ističe da nitko od nas ne može biti Franjo Asiški i odreći se svega, zbog čega je tu umijeće liječnika i medicinske struke da svakom bolesniku odredi onu metodu liječenja koje se on može pridržavati.

Glavni demoni hipertenzije su prekomjeran unos kuhinjske soli, pretilost, nedovoljno voća i povrća, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, nepravilno mjerenje krvnog tlaka i nepridržavanje terapije, a sve su to bile teme panel-diskusija o kojima su govorili stručnjaci iz tih područja, o čemu možete čitati na idućim stranicama. Primjerice, ako smanjimo dnevni unos soli za samo 4 grama, na razini cijele populacije imat ćemo čak 10% manje smrti od koronarnih bolesti i 10% manje smrti od moždanog udara.

– Dakle, prevencija podrazumijeva ciljeve koji su itekako ostvarivi, ne govorimo o nemogućim pothvatima – zaključio je Jelaković kojem se u svom uvodnom govoru posebno zahvalila prof. dr. Jasna Lovrić, prodekanica zagrebačkog Medicinskog fakulteta.

– Javna zdravstvena akcija koju je pokrenuo akademik Jelaković nešto je neviđeno na ovim prostorima. Uspio je objediniti sva četiri medicinska fakulteta, HZJZ, HAZU i okupiti čitav niz stručnjaka iz različitih specijalizacija. Posebno mi je drago jer je uključio i studente kojima je važno dati priliku. Za vrijeme ove pandemije, potresa i ostalih nedaća koje su nas snašle nismo dali studentima dovoljno prigoda da usavrše svoja znanja i vještine, a akademik Jelaković im je to dao. Vodio ih je na područja koja su zapostavljena i gdje zdravstvena skrb nije dovoljno dostupna te dao studentima priliku da na terenu vide ono s čim će se suočiti kad za koji mjesec ili godinu postanu samostalni liječnici – kazala je prof. dr. Lovrić.

Riječi hvale uputila je i dr. Renata Sabljar Dračevac, predsjednica Odbora za zdravstvo Hrvatskoga sabora koja je istaknula kako promjenom zdravstvenih navika i zdravstvenim opismenjavanjem stanovništva postižemo i veću kvalitetu zdravlja i života. Prim. dr. Marija Bubaš, državna tajnica Ministarstva zdravstva, najavila je kako je Ministarstvo pripremilo Nacionalni program za kronične nezarazne bolesti koji će objediniti sve akcijske planove i aktivnosti u razdoblju 2023.-2026. godine.

I priznanja zaslužnima

Okupljenima se obratila i akademkinja Vida Demarin, poznata hrvatska neurologinja. Na kraju konferencije posebna su priznanja dodijeljena sekciji studenata u hipertenziji Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, ravnateljici ljekarni Zagrebačke županije Ani Galić Skoko i njezinoj kolegici Olgici Velkovski Škopić te Lovorki Bilajac i Vanji Vasiljev s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Za pojedinca uzora proglašena je Laura Ćuti, nagradu za udrugu uzor dobila je Udruga Zdravi san iz Solina, a za tvrtku uzor PIK Vrbovec. 

>> VIDEO Što se događa s vremenom? Poznati meteorolog otkrio što možemo očekivati u studenom!

Video: VL