Hrvatskoj zbog Grčke prijeti rast kamata na kredite i teže i skuplje zaduženje države

Grci će sutra odlučiti žele li prihvatiti mjere štednje ili će prihvatiti bankrot države i sve što on nosi sa sobom.

Procjenjuje se da grčke banke imaju još samo 500 milijuna eura gotovine, a prva žena središnje banke u Grčkoj, Louka Katseli, tvrdi da će u bankomatima nestati novca za vrijeme glasovanja. Tržišta kapitala nisu jako reagirala, burze su lagano pale, a euro je zadržao veći dio vrijednosti i prema dolaru i prema švicarskom franku. Tržišta obveznica nisu divljala. Stvara se prividni mir koji bi, po procjenama znalaca, mogao trajati do ponedjeljka, ali ako se dogodi potres Hrvatska će biti pod povećalom.

Uz ubrzani rast javnog duga koji je dosegnuo 288,5 milijardi kuna u ožujku, čime je u tri mjeseca zabilježen rast od 9 milijardi kuna, prati ga izuzetno niski rast od samo 0,5 posto BDP-a, i to u posljednjem tromjesečju, što bi na godišnjoj razini donijelo širenje ekonomije za manje od 1,5 milijardi kuna u protekloj godini. U toj kombinaciji, Hrvatska je zemlja s najlošijim performansama nakon Grčke, koja je zabilježila rast od 0,2 posto.

– Po premiji rizika drugi smo najlošiji u EU nakon Grčke. Imamo jednu od najbržih stopa rasta javnog duga. To znači da bi se Hrvatskoj spread mogao povećati više nego drugima – komentirao je Željko Lovrinčević koji posljednje dvije godine upozorava da se mora zaustaviti nagli rast javnog duga prije nego što se promijene uvjeti na tržištu kapitala te da živimo u posuđenom vremenu na temelju niskih kamatnih stopa.

Posljednje zaduženje iz ožujka Hrvatska je ugovorila uz kamatu od tri posto, što je upola niža cijena nego u vrijeme financijske krize 2009., ali cijena zaduženja već raste. Desetogodišnja obveznica u ovom trenutku Hrvatsku bi koštala najmanje 3,3 posto jer je premija rizika skočila na 320 bodova. Bez reformi i uz rast kamata u SAD-u, što se očekuje u rujnu, a u Europi što se predviđa za drugu polovicu 2016., ti će uvjeti postati puno teži. Iako glavni ekonomist Splitske banke, Zdeslav Šantić, očekuje da će europska središnja banka neutralizirati udar na tržište koji može učiniti Grčka, postoji realna opasnost za dublje poremećaje, što će Hrvatsku koštati.

– Budu li poremećaji dublji, cijena zaduživanja za državu bi rasla, a u takvim okolnostima bi pod pritiskom rasta bila i cijena zaduženja građana i tvrtki – kaže Šantić. 

>>Grci uoči izbora zaposlili čak 256 tisuća službenika!

>>Grčka odbila vratiti i 2,3 milijuna eura Hrvatskoj!