Kolumna

Industrijske revolucije 4.0 i 5.0, a gdje smo mi?

Foto: MURAD SEZER/REUTERS/PIXSELL
Industrijske revolucije 4.0 i 5.0, a gdje smo mi?
01.01.2018.
u 13:34
Spoj strojeva i nove tehnologije povećava produktivnost, a to donosi snižavanje cijena
Pogledaj originalni članak

Oko 2,5 milijuna robota danas radi u cijelome svijetu, tek smo započeli s tzv. industrijskom revolucijom 4.0, onom koja upotrebljava visoku tehnologiju u proizvodnji i pružanju usluga, a već moramo voditi računa o industrijskoj revoluciji 5.0 gdje će roboti i radnici morati raditi zajedno.

Industrija 5.0 je puna integracija između čovjeka i tehnologije. Prije ulaska u tu fazu treba proći razdoblje tranzicije koju jedni ocjenjuju kao jako crnu, a drugi kao oslobođenje čovjeka. Pozitivne strane su manji fizički napor jer roboti suradnici mogu optimizirati proizvodnju i raditi teške i opasne poslove. Spoj strojeva i nove tehnologije povećava produktivnost, a to donosi snižavanje cijena.

Italija je među zemljama koje najviše koriste tehnologiju automatizacije u industriji. Na svakih 10.000 zaposlenih u industriji angažirano je 160 robota, u Španjolskoj 150, a u Francuskoj 127 robota. U Hrvatskoj na 10.000 zaposlenih ima samo oko 10 robota, kaže profesor robotike na FER-u Zdenko Kovačić, što pokazuje u kakvom je zaostatku naša industrija. Više robota ne znači istodobno smanjenje zaposlenosti, jer će 2020. godine Italija trebati 135.000 zaposlenika u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (Information and Communication Technology - ICT), a danas ih je 33.000. To je rast od 309 posto u samo pet godina. Ipak, ima onih koji drže da su u opasnosti radna mjesta mnogih radnika. U Italiji će, kako se računa, takva sudbina zadesiti 14,9 posto zaposlenih, odnosno 3,2 milijuna ljudi, ali će se stvoriti 2,1 milijun novih radnih mjesta. U najvećoj opasnosti od strojeva su zaposlenici u poljoprivredi i ribarstvu (25 posto), zatim dolaze zaposleni u trgovini (20 posto), pa u manufakturnoj industriji (19 posto). Blagajne roboti zamjenjuju blagajnice u trgovinama, pa je gotovo smiješno govoriti o potrebi uvođenja neradne nedjelje, kao što je bilo smiješno govoriti o radnom vremenu benzinskih crpki kada se na njima vozači mogu sami poslužiti. I što je najvažnije, napredak se ne može zaustaviti, moramo mu se prilagoditi, ali ne zabranama.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

BR
Brontops
15:52 01.01.2018.

Informativan clanak! No urednik VL-a ne bi prezivio kad bi izostavio ono negativisticko "a gdje smo mi"! Pitam se gdje je VL i gdje su ostali hrvatski mediji? Gdje su visoko obrazovani, politicki mudri, za hrvatski narod i covjecanstvo uopce brizni novinari i urednici??? U vecini slucajeva je podmetanje, pronalazenje negativnosti (retroaktivno i aktualno), pokazivanje polugolih zenskih guza jedina vrlina ovih jadnih figura s laptopom pred nosom. Nije li vrijeme da se i ove septicke jame zatrpaju!? Pa zar niktko ne osjeca miris smrada!?

DU
Deleted user
08:32 02.01.2018.

Mi smo na 0.3 loze i minus 3 stoljeća prema zamislima -zna se.........

FN
Fr@njo
21:58 01.01.2018.

mi smo jos na biljezima..ostalo se vidi u krajoliku kad se prodje granica u Bregani.