Čak dva mjeseca ranije u godini nego prije dva desetljeća potrošimo prirodne resurse koje zemlja može obnoviti, a ostatak godine – živimo na dug budućih generacija. Svjetski Dan ekološkog duga koji izračunava organizacija Global Footprint Network i od lani se pomaknuo za nekoliko dana: s 1. kolovoza na 29. srpnja.
Jučer je tako naša potražnja za hranom, vlaknima, drvom i apsorpcijom ugljika, što su pokazatelji koji čine globalni ekološki otisak, nadmašila kapacitet bioloških resursa koje globalni ekosustav može obnoviti u godinu dana. Najranije otkad se mjeri!
Klimatolozi, znanstvenici, ali sve više i osviješteni ekonomisti, upozoravaju da je nemoguće graditi društvo prema paradigmi koja potiče neograničeni rast u okruženju ograničenih resursa. Diskrepancija je mjerljiva: čovječanstvo troši biološke resurse čak 1,75 puta brže nego ih priroda može obnoviti.
Društveni pokret odrasta, koji mainstream ekonomisti neoliberalne škole ismijavaju, stavljajući u kontekst nerazmjeran razvoj zemalja Trećeg svijeta u odnosu na najrazvijenije, zalaže se upravo za koncept usporenog, dostatnog i održivog rasta kao odgovor na ekološku i klimatsku krizu.
– Troškovi ovog globalnog ekološkog trošenja postaju sve očitiji u obliku krčenja šuma, erozije tla, gubitka bioraznolikosti ili nakupljanja ugljikova dioksida u atmosferi. Ovo zadnje dovodi do klimatskih promjena i češćih ekstremnih vremenskih događaja – upozorava u izvješću Global Footprint Network.
U minus smo ušli već negdje 1970., kad je Dan ekološkog duga bio 23. prosinca, 1980-ih se dodatno pomaknuo mjesec i pol ranije, 1990. na 13. listopada, a 2000. na 4. listopada. Do 2010. je granica kliznula na 28. kolovoza, a s najnovijim se datumom opasno približavamo polovici godine.