Mjere reaktivacije pojedinih segmenata gospodarstva trebale bi biti poznate već na sjednici Vlade u četvrtak. Najavio je to premijer Andrej Plenković uoči jučerašnje sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a. Plenković je objasnio kako očekuje da će epidemiolozi svoje reći do četvrtka, a Vlada će tada pripremiti zaključak na temelju kojega će, uz okvire koje zadaju epidemiolozi, Nacionalni stožer civilne zaštite donijeti potrebne odluke za reaktivaciju dijela gospodarskih aktivnosti blokiranih izbijanjem epidemije. Koje bi se mjere konkretno relaksirale, nije precizirao.
Resori analiziraju
– Zdravstveno-restriktivne mjere polučile su rezultat, imamo sporije širenje zaraze i malu stopu smrtnosti te smo tako postigli temeljni cilj – naglasio je Plenković. Podsjeća i da je paket gospodarskih mjera za ožujak, koji je omogućio velikom broju tvrtki da traže državnu potporu, snažno konzumiran te navodi da je mjera za očuvanje radnih mjesta od 3250 kuna iskorištena za više od 480.000 zaposlenika.
– Nastavit ćemo gledati kako da pomognemo gospodarstvu i hrvatskom radniku – poručio je premijer.
A Vladini resori i ovoga tjedna rade analize kako bi pronašli dodatni prostor za uštede i dodatno rasterećenje gospodarstva pod udarom koronakrize. U pripremi trećeg paketa gospodarskih mjera na stolu su parafiskalni nameti, o čemu je nedavno govorio i ministar financija Zdravko Marić.
O smanjivanju ili ukidanju većeg dijela neporeznih davanja, kojih je u Hrvatskoj čak 488, razmišljalo se još prije donošenja travanjskog paketa, no kako je riječ o naknadama koje spadaju pod više resora, tražilo se usuglašavanje među ministarstvima. Na stolu je bilo doslovno sve, od vodnih naknada i doprinosa, RTV pretplate, turističkih naknada i komorskih članarina.
VIDEO Intervju s Andrejom Plenkovićem
No, početak međuresornih razgovora otkrio je velike otpore pojedinim prijedlozima, dio ministara obrazlagao je da bi ukidanje ili značajno smanjenje nekih davanja dovelo do urušavanja važnih sustava koji se financiraju upravo ovakvim davanjima pa se čitava stvar prolongirala. Pritom se obrazlaže da bi, primjerice, ukidanje RTV pretplate za gospodarstvenike dovelo u pitanje funkcioniranje HRT-a, a rezanja na vodnom doprinosu i naknadi ukupan sustav zaštite voda i vodnoga gospodarstva. S druge strane, ukidanje nekih nameta, poput naknade za korištenje radiofrekvencijskog spektra, moglo bi umanjiti proračunske prihode, ali i potaknuti investicije na području telekomunikacija, zbog čega se i prije izbijanja epidemije razmišljalo o mogućnosti da se telekome privremeno oslobodi tog davanja u zamjenu za ulaganje u razvoj 5G mreže.
– Svi su za uštede, ali nitko ne želi da uštede krenu od njega, no nekakvu odluku u tom smjeru morat ćemo donijeti – kaže izvor blizak Banskim dvorima. Napominje kako se i prije izbijanja koronakrize išlo ka smanjenju parafiskalnih nameta, zbog čega je u Ministarstvu gospodarstva osmišljen i akcijski plan koji je, među ostalim, predviđao rasterećenja kad je riječ o 20-ak najvećih davanja. Sada se traže dodatne uštede, a naš izvor uvjeren je da će se tijekom ovog tjedna znati sudbina parafiskalnih davanja.
Njihovu rezanju mogli bi pridonijeti i pritisci iz poduzetničkih udruga, koji su se jučer dodatno pojačali. Zahtjevima za ukidanjem komorskih doprinosa jučer se pridružio i predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak.
‘Gdje je novac’
– Mi ugostitelji plaćamo Hrvatsku gospodarsku komoru, koja nam ništa ne daje, 9 milijuna kuna. Oni nam daju budžet 20 tisuća kuna da nešto napravimo. Moje je pitanje, ‘di su pare’? To je pitanje i za Obrtničku komoru također. Zašto nas nisu zaštitili? Ja tražim sada ukidanje obveznih članarina za HOK, HGK, ukidanje Ministarstva turizma i ukidanje Hrvatske turističke zajednice. Nek se sav taj novac lijepo preseli u cestarine i neka HAC taj novac uzme sebi i neka svima da besplatno cestarinu tijekom čitave godine i imat će više koristi – rekao je Medak za N1.
Ne vidim razloga za nicije nezadovoljstvo, vlada se vec prethodnih godina dokazala da zna raditi svoj posao sa povecanjem kreditnog rejtinga, smanjenjem inozemnog duga, povecanjem placa. Isto tako pokazali su da su dorasli i zastiti zivote građana, jer se najbolje stitimo od corone u cijeloj europi i ta kriza ce nas najmanje pogoditi.