Na farmi Zdene Ramljaka iz Korenice ovce se ovih dana janje kao na traci. Samo su se prethodnu noć ojanjile njih 22, a jučer prijepodne, do 13 sati, još 14 komada. To znači da janjce neće prodavati prije ljetnih mjeseci, od sredine srpnja do početka rujna, a najveća špica je oko Velike i Male Gospe. No mobitel mu je svejedno užaren od poziva. Iako na tržnicama cijena janjetine ovih dana doseže i 17 eura za kilogram, potražnja je ogromna pa meso traže i kod Zdene. Hrvati, prema nekim statistikama, samo u vrijeme Uskrsa pojedu oko 650 tona janjetine, između 42 i 55 tisuća komada janjadi, a uzgojiti ih nije nimalo lako. Zdeno priča kako svi ovih dana na njegovoj farmi, i djed, baka, brat, supruga, tri zaposlena od kojih i dva radišna Nepalca, dežuraju 24 sata dnevno i ništa ne prepuštaju slučaju.
Mesari beru vrhnje
– Što ako je posteljica janjetu preko glave, ako je došlo do nekih komplikacija? – pita Zdeno, te dodaje kako ima i dvojki, kod najmanje 50 ovaca dosad, a dok se sve ojanje, možda i 100-tinjak od ukupno 1000 na farmi – zajedno sa 150 ovnova u ekološkoj proizvodnji u idiličnom krajoliku podno Ličke Plješivice. Netko tko ima 100 ovaca mora imati najmanje 80 janjaca, priča on. Dio njegova stada ličke pramenke služi, naime, i za remont – oko 150 mladih ovaca koje se ne janje i 60-70 ovnova, tako da on od ukupne brojke računa na oko 850 janjaca ove godine za prodaju. Svako se obavezno evidentira, čak i onih 10-15 komada koji će otići za 'vlastite potrebe' na farmi. Negdje se ovce janje i dva puta godišnje. No kod njega toga, kaže, nema jer mu je previše stalo do životinja. On u kolovozu odvaja ovnove od ovaca i ponovno ih pušta među njih tek u studenom, kako bi pomladak prispio u uskrsno vrijeme, a meso janjadi na stolove ugostitelja i građana na vrhuncu turističke sezone. Stočari iz Like, orijentirani na uskrsnu potrošnju, ali s manjim stadima, danas pak po janjetu od oko 23-24 kilograma dobivaju oko 130 eura, oko 6 eura za kilogram žive vage.
VEZANI ČLANCI
– Jesu janjci sada manji, ali ta svota nije mala – kaže Zdeno. Ako mesari, primjerice, dobiju i 17 eura po kili, ispada da za svako kupljeno janje – jedno dobiju besplatno, smije se Zdeno po kojemu je ta cijena "pretjerana". No malo je uopće klaonica za janjad, a puno muke da bi netko 10 ili 20 janjaca vozio do klaonice u Gospiću kako bi dobio bolju cijenu. Njemu je lakše u ljetnim mjesecima po 250-300 komada natovariti u kamion kupcu iz Zadra i 'riješiti' ih se putem veleprodaje.
Koliko se janjadi u Hrvatskoj proda na crno pitamo, zna li se da se svake godine spominju famozne brojke od 650.000 ovaca u Hrvatskoj i manje od 200.000 komada legalno zaklane janjadi. No preciznih brojki nitko nema. Samo računicu – za janje 'na crno' dobije se daleko više od potpore za proizvodna plaćanja po ojanjenoj ovci, a tako izbjegne i papirologija i podnošenje financijskih izvješća.
Klanje 'po šljivama'?
– Sramota je ako netko janjetinu prodaje na crno samo kako bi izbjegao PDV od 5% – to je ništa. Legalno ga odjaviš i to je to. Pa ne može ispasti da si 250-300 komada zaklao na gospodarstvu za svoje potrebe, zna se koliko se može pojesti kroz godinu dana – priča Zdeno, uvjeren je kako bi janjaca trebalo biti i više od statističke brojke ovaca. No, priznaje da je važno i kako tko vodi računa o svom blagu. Taj se posao mora voljeti, a "danas bi svi samo novce, a sjedili u hladovini".
FOTO A ni jedan nije Hum: Neki jedva prebacuju više 1000 stanovnika, ovo su najmanji gradovi u Hrvatskoj
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako je Hrvatska s proizvodnjom janjadi samodostatna oko 75%, gleda li se statistika kroz klaonice. Ostatak je uvoz iz Bugarske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije... Uvozna cijena janjetine lani je bila oko 8,50 eura/kg, a pretpandemijske 2021. 5,50 eura, što znači da su cijene janjetine u međuvremenu rasle više od 50%. Trenutna veleprodajna cijena janjećih trupova u Europi i kod nas u prosjeku je 8,30 eura, a to je zato što je proizvodnja u EU pala u prosjeku 7% u 2023., a u dvije godine i 15%. EU proizvodnja je oko 400.000 tona, a samo lani je pala za 26.000 tona u odnosnu na prethodnu godinu, što se prelijeva i na konačnu cijenu u maloprodaji – 10,99 do 14,99 eura uvozne janjetine u trgovinama te do 17 eura u mesnicama. Gleda li se pak brojka od 650.000 ovaca u Hrvatskoj godišnje, svaka bi ovca u pravilu trebala godišnje dati jedno do jedno i pol janje – u prosjeku oko 845.000. Od toga, neslužbeno doznajemo, 20% ide u 'remont', svega 145,5 tisuća ovčjih trupova svih kategorija (i ne samo janjadi) prođe kroz klaonice, a čak 372.000 ih se prijavi, odnosno odjavi kroz sustav da su "zaklana za vlastite potrebe na gospodarstvu"?! Neki valjda svaki dan u godini pojedu cijelo janje. No i dalje fali najmanje 160.000 komada.
– Očito se "kolju po šljivama" jer je siva zona ogromna – ističe Bobetić. Lani smo uvezli oko 2000 tona mesa janjadi. Domaća proizvodnja ovčjeg, janjećeg i jarećeg mesa ukupno je iznosila oko 5900 tona, a potrošnja nam je oko 8200 tona, doznajemo od Bobetića. Ističe kako je za 'sivu' zonu najviše kriv sustav koji to potiče. Uvjet za proizvodno vezanu potporu resornog ministarstva trebao bi biti da se zna gdje je janje završilo, ali nitko nikoga ne pita gdje je janje. Nitko ne želi dirati u osinje gnijezdo, zaključuje Bobetić.
VIDEO Strava u Baltimoreu: Brod udario u most i srušio ga u rijeku! Traže se preživjeli
I janjići imaju pred Uskrs svoj križni put, takoreći.