"Kad bih morao krenuti ispočetka, počeo bih od kulture." Taj citat, koji se pogrešno pripisuje Jeanu Monnetu, u samom je središtu pozornosti ovoga tjedna jer se čelnici Europe 28 sastaju u Göteborgu, Švedska.
Za tu prvu postaju na putu koji će ih odvesti u Sibiu, Rumunjska, gdje će se sastati 9. svibnja 2019., čelnici su odabrali temu koja je u samoj srži budućnosti Europe. Zahvaljujući obrazovanju i kulturi okolnosti pretvaramo u prilike, zrcala pretvaramo u prozore, a europskom identitetu dajemo korijene.
Iako nema izravne nadležnosti u području obrazovanja i kulture, EU upotrebljava raspoložive instrumente kako bi pomagao državama članicama da bolje surađuju i omogućio umjetnicima i nastavnicima da rade u cijeloj Europi. To je bitno s obzirom na brojne izazove prekogranične prirode koji zahtijevaju kolektivni odgovor. Na primjer, 44 % Europljana svih dobnih skupina još uvijek nemaju osnovne digitalne vještine. Pitanje je, kako im možemo pomoći? Kako možemo očuvati slobodu tiska, medijski pluralizam i kvalitetno novinarstvo? I kako možemo obraniti slobodu i demokraciju kao naše temeljne vrijednosti suočeni s populizmom i ksenofobijom? Obrazovanje i kultura moraju biti dio rješenja i zato će Europska komisija čelnicima predstaviti konkretne mjere koje bi trebalo provesti do 2025.
Jedno rješenje o kojem se svi slažemo jest program Erasmus+, čiju tridesetu obljetnicu slavimo ove godine. Zahvaljujući tom programu više od 9 milijuna ljudi boravilo je u drugoj zemlji unutar EU-a, u koju su otišli kao studenti, naučnici, volonteri, stažisti ili čak kao učitelji. Iza tog uspjeha krije se želja Europljana da budu još mobilniji i otkriju kako se drugdje živi, radi i studira. Do 2025. EU bi mogao udvostručiti broj sudionika u programu Erasmus+, tako da u njemu sudjeluje barem 7,5 % Europljana.
2019. ćemo pokrenuti "Europsku elektroničku studentsku iskaznicu"
Kako bismo poduprli mobilnost studenata, 2019. ćemo pokrenuti "Europsku elektroničku studentsku iskaznicu" na kojoj će biti pohranjene informacije o razini obrazovanja i stručnim kvalifikacijama. To će studentima otvoriti vrata svih obrazovnih institucija i omogućiti stjecanje znanja u područjima koja su najjače orijentirana prema budućnosti, kao što su znanost, tehnologija, robotika ili građevinarstvo.
Priznavanje diploma ili kvalifikacija u Europi je još daleko od toga da se odvija automatski. Kao nadogradnja "Bolonjskog procesa", kojim je utrt put za uzajamno priznavanje, „Sorbonski proces” mogao bi nas odvesti korak dalje. Njime bi se moglo poboljšati uzajamno priznavanje srednjoškolskih i visokoškolskih diplomâ te pretvoriti prekogranično vrednovanje osposobljavanja i svjedodžbi u običnu formalnost.
Prijedlog kojim bi se ta vizija pretvorila u stvarnost Komisija je spremna podnijeti već u svibnju 2018. Bolja suradnja među državama članicama podrazumijeva i stvaranje europske mreže sveučilišta te sveučilišta koja su istinski europska, kao što je Škola europskog i transnacionalnog upravljanja na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci, Italija. Kad je riječ o kulturi, valja spomenuti program MEDIA koji se uspješno provodi od 1991. i pridonosi uspjesima europske kinematografije. U produkciju i snimanje europskih filmova i audiovizualnih djela uloženo je 2,5 milijardi EUR. Još je jedna priča o uspjehu imenovanje Europskih prijestolnica kulture, koje su u proteklih 32 godine pridonijele rastu turizma i obnovi 56 gradova.
Kultura je veliko bogatstvo Europe
Kultura je veliko bogatstvo Europe i moramo je sačuvati, u današnje vrijeme kada se stvari kreću brže i čini se da traju kraće nego ikada prije. Europa će godinu 2018. stoga posvetiti svojoj kulturnoj baštini, povijesti, arhitekturi, književnosti, filmu i drugim vrstama umjetnosti. Konačno, povijesnom potporom koju pruža Euronewsu Komisija želi osnažiti ulogu tog europskog informativnog kanala unutar i izvan Europe.
Europa gradi svoju budućnost te u Göteborgu obrazovanje i kultura moraju biti polazišna točka jer su pokretačka snaga za otvaranje radnih mjesta i gospodarski rast, pridonose promicanju socijalne pravednosti i najbolji su cement za jedinstvo svih Europljana.
sta zna taj junfer,osim mlatiti praznu slamu,mozda ni to.