Amerikanci u utorak izlaze na 60. predsjedničke izbore u svojoj povijesti, a cijeli svijet čeka njihov neizvjestan ishod koji će utjecati na niz globalnih sukoba i kriza. Istodobno se bira i novi saziv Kongresa i trećina Senata. Odlukom Kongresa iz 1845. godine predsjednički izbori održavaju se u utorak nakon prvog ponedjeljka u studenome. Sjedinjene Države tada su još bile većinom agrarno društvo, pa je odabir studenoga omogućavao mnogim Amerikancima da stignu na birališta nakon jesenske sjetve i prije zime. A pošto je nedjelja bila božji, a srijeda sajmišni dan, izbor je pao na utorak. Američki birači i dalje su podijeljeni u izboru između republikanca Donalda Trumpa i demokratkinje Kamale Harris, a ankete pokazuju neizvjesnu utrku.
Rezultati predsjedničkih izbora u SAD-u svakako će utjecati na svjetsku geopolitičku scenu, a kad bi se mogli znati konačni rezultati u kojoj saveznoj državi, što se događa u Americi i kakva atmosfera vlada među Amerikancima, ali i Europljanima pratite uživo na Večernji TV-u od 21 sat.
Tijek događaja:
9:20 - Prevagu u američkim izborima vjerojatno će donjeti glasovi u sedam država. Evo zašto su one ključne za ovu utrku:
3 bojna polja srednjeg zapada, poznata i kao "Plavi zid" - ovo su proizvodne i sindikalno bogate države Pennsylvania, Michigan i Wisconsin. Prije su prevagu ondje imali Demokrati, ali je došlo do promjene posljednjih godina kako se njihova populacija promijenila i kako je bivši predsjednik Donald Trump privukao bijele glasače bez fakultetske diplome, piše CNN.
Kada je Trump osvojio Bijelu kuću 2016., osvojio je sve tri države. Kad je predsjednik Joe Biden pobijedio 2020., osvojio je sve tri. Ako potpredsjednica Kamala Harris osvoji sve tri ove godine, vjerojatno će imati dovoljno elektronskih glasova da postane predsjednica. Ali ankete sugeriraju tijesne utrke u ovim državama. Odaziv će biti ključan, što za Harrisa znači privlačenje žena iz predgrađa i crnih birača. Države 'Plavog zida' obično glasaju na isti način. Posljednji put kad nisu svi išli istom kandidatu bilo je 1988. Na tih osam izbora od 1988. godine, jedini put kada su države s plavim zidom pripale Republikancu bilo je 2016., kada je pobijedio Trump.
4 bojna polja Sun Belta – Ove države s rastućom populacijom uključuju Arizonu i Nevadu na zapadu te Sjevernu Karolinu i Georgiju na istoku. Arizona, Georgia i Sjeverna Karolina nekoć su bile republikanske. Trump je dvaput osvojio Sjevernu Karolinu. Posljednji demokrat koji je ondje pobijedio bio je Barack Obama 2008. Biden je bio prvi demokrat koji je osvojio Georgiju nakon Billa Clintona 1992. i Arizonu od Clintona 1996.
9:00 - NATO će ostati ujedinjen bez obzira na to tko pobijedi na američkim izborima, rekao je glavni tajnik saveza Mark Rutte u ponedjeljak u Berlinu, dok saveznici Washingtona nervozno iščekuju ishod glasanja. "Tko god pobijedi na tim izborima, radit ćemo s Kamalom Harris, s Donaldom Trumpom i pobrinuti se da savez ostane ujedinjen", rekao je Rutte zajedno s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Rutte je rekao kako "ne sumnja" u to da će tko god pobijedi na izborima nastaviti podržavati NATO jer je to "u interesu Sjedinjenih Država".
Zapadni saveznici strahuju da slijede turbulentna vremena za obrambeni savez formiran na početku hladnog rata ako Trump pobijedi na neizvjesnim izborima u utorak. Savez je pretrpio udarac tijekom Trumpova predsjedništva 2017.-2021. jer je kritizirao saveznike zbog, kako je rekao, nedovoljne potrošnje. Trump je u veljači upozorio da će ohrabriti Ruse da rade "što god žele" NATO saveznicima koji ne plaćaju više za zajedničku obranu. Harris je u međuvremenu često ukazivala na te Trumpove primjedbe obećavajući, poput predsjednika Joea Bidena, da će surađivati sa saveznicima i stajati uz NATO. Zapadni saveznici također strahuju da bi Trumpovo predsjedništvo moglo značiti smanjenje vojne pomoći Ukrajini od SAD-a, koji je potaknuo podršku Kijevu u cijelom NATO-u i bio njegov najveći podupiratelj.
8:45 - U ponedjeljak u posljednjem, mahnitom danu pred iznimno tijesne američke predsjedničke izbore Donald Trump i Kamala Harris najavljivali su pobjedu dok su održavali završne skupove u Pennsylvaniji i drugim državama koje se smatraju presudnima za ove izbore. Kampanja je doživjela vrtoglave preokrete: dva pokušaja atentata i osudu za kazneno djelo republikanskog bivšeg predsjednika Trumpa, te iznenađujuću nominaciju demokratske potpredsjednice Harris nakon što je predsjednik Joe Biden (81) odustao od kandidature za ponovni izbor pod pritiskom vlastite stranke.
Prema AdImpactu, analitičkoj tvrtki, od ožujka je potrošeno više od 2,6 milijardi dolara kako bi se osvojili birači. Ipak, ankete pokazuju da su Trump (78) i Harris (60) gotovo izjednačeni. Pobjednik možda neće biti poznat danima nakon glasovanja u utorak. Trump je već signalizirao da će se pokušati boriti protiv bilo kakvog poraza, kao što je učinio 2020.
Oboje kandidata predvidjeli su vlastitu pobjedu na skupovima u Pennsylvaniji u ponedjeljak na kojima su pozvali pristaše koji još nisu glasali da se pojave na biralištima na dan izbora. Ta država ima najveći broj glasova u izbornom koledžu od bilo koje od sedam država za koje se očekuje da će odrediti ishod predsjedničkih izbora.
Trump je imao nastupe i u Sjevernoj Karolini i Michiganu posljednjeg dana kampanje i nakon toga otputio se kući u Palm Beach na Floridi, kako bi glasovao i čekao rezultate izbora. Harris je imala pet nastupa u kampanji u Pennsylvaniji, uključujući dva grada koje je Trump također posjetio, Reading i Pittsburgh. Završila je dan u Philadelphiji skupom na stepenicama proslavljenima u filmu "Rocky" na ulazu u filadelfijski muzej umjetnosti.
Unatoč tome što je uživala podršku slavnih osoba, uključujući Lady Gagu i Oprah Winfrey, koje su obje zagrijavale publiku u Philadelphiji prije nego što je Harris stupila na pozornicu, Harris je sebe nazvala autsajderom koji je poput Rockyja bio spreman "popeti se do pobjede".
"Zamah je na našoj strani", rekla je Harris publici koja joj je skandirala: "Pobijedit ćemo." "Večeras, dakle, završavamo kao što smo i započeli: s optimizmom, s energijom, s radošću", rekla je Harris, predviđajući jedne od najneizvjesnijih izbora u povijesti SAD-a. U Allentownu Harris je pozvala na izbore brojnu portorikansku zajednicu u gradu, ogorčenu uvredama komičara na Trumpovom skupu prošlog tjedna. Potom je stala u Readingu i održala kratki skup u Pittsburghu, gdje je pop zvijezda Katy Perry svirala.
Trump je nakon ponoći pred prepunom arenom u Grand Rapidsu u Michiganu privodio kraju svoj četvrti i posljednji skup. U tom gradu završio je i prethodne dvije predsjedničke kampanje. Ponovio je svoje stavove o povećanju sigurnosti na granicama dok je istovremeno napadao ekonomske rezultate mandata Biden-Harris. Bio je to i posljednji predizborni skup u njegovoj karijeri, budući da je rekao da se ne planira ponovno kandidirati za predsjednika ako ne osvoji Bijelu kuću na izborima u utorak. "Ovo je posljednji", rekao je Trump, procjenjujući da je održao 930 skupova otkad je započeo prvu kampanju 2015. "Ako izvučemo naše ljude na birališta, gotovo je, oni ne mogu ništa učiniti", dodao je Trump.
7:45 - Glasači u američkom selu Dixville Notch otvorili su izborni dan u prvim minutama utorka s izjednačenim brojem glasova, odražavajući nevjerojatno tijesne nacionalne ankete u utrci za Bijelu kuću. Više pročitajte OVDJE.
Trump, 78-godišnji republikanac, milijarder i bivši predsjednik, tijekom kampanje je preživio dva pokušaja atentata, samo nekoliko tjedana nakon što ga je porota u New Yorku proglasila krivim zbog krivotvorenja dokumenata, čime je postao prvi bivši američki predsjednik osuđen za kazneno djelo. Harris je u srpnju neočekivano postala kandidatkinja svoje stranke i time dobila priliku postati prva američka predsjednica, nakon što je aktualni predsjednik Joe Biden odustao od utrke poslije lošeg nastupa u debati i pritiska stranke da se povuče.
Ankete pokazuju da je dvoje kandidata izjednačeno na nacionalnoj razini, ali i u 'prevrtljivim' saveznim državama, tzv. swing states. Više od 77 milijuna Amerikanaca već je dalo svoj glas, no izborni dan pokazat će čija je kampanja bila uspješnija u motivaciji za izlazak na birališta. Posljednjih dana kampanje obje strane preplavile su društvene mreže i tradicionalne medije posljednjim krugom promidžbe, ali i volonterima koji kucaju na vrata potencijalnih glasača.
FOTO Karijera mu je krenula uz 'tatin poguranac', zarađivao milijarde i doživio bankrote: Dječak plavih očiju opet želi biti prvi čovjek SAD-a
Trump je svoju kampanju temeljio na obećanjima o oživljavanju „uništenog” američkog gospodarstva, borbi protiv kriminala i zaštiti Amerikanaca od ilegalnih migranata. Protivnici ga kritiziraju zbog "paranoičnog" stila i lažnih tvrdnji poput onih da migranti s Haitija u Springfieldu „jedu mačke i pse” ili da demokrati pripremaju izbornu prijevaru.
„Ako izgubim, a reći ću vam, to je moguće jer oni varaju. To je jedini način na koji možemo izgubiti, jer oni varaju”, rekao je u Michiganu bivši predsjednik koji još uvijek nije priznao izborni poraz 2020. godine nakon kojeg je uslijedio nasilni upad njegovih pristaša na američki Kapitol.
S druge strane je demokratkinja Kamala Harris koja bi u slučaju pobjede postala prva žena na toj funkciji. Aktualna američka potpredsjednica indijsko-afroameričkog podrijetla kao predsjednička kandidatkinja naslijedila je Joea Bidena koji se sam povukao iz utrke.
Harris se već pokušala kandidirati za predsjednicu 2020. godine, no na tadašnjim predizborima svoje stranke bila je tek šesta, iza Bidena, Bernieja Sandersa, Elizabeth Warren, Petea Buttigiega i Michaela Bloomberga, pa se iz te utrke povukla. Bivša glavna tužiteljica Kalifornije svojom je kampanjom pokušala vratiti jedinstvo iznimno polarizirane Amerike, približivši svoje ranije stavove republikancima, poput onog o posjedovanju naoružanja ili zabrani frakiranja.
Sedam država
Prema informacijama Election Laba sa sveučilišta na Floridi svoj je glas već dalo više od 78 milijuna Amerikanaca, što je gotovo polovina od njih 158,5 milijuna koji su izašli na izbore 2020. Ankete najavljuju neizvjesnu utrku, posebno u sedam ključnih, takozvanih 'swing' saveznih država koje će pod sustavom američkog izbornog kolegija odrediti konačnog pobjednika izbora.
Većina država tradicionalno je sklonija demokratima ili republikancima i ondje se pobjednik zna unaprijed, pa su u fokusu kandidata najčešće nalaze one savezne države u kojima bi pobjedu mogao odnijeti bilo koji kandidat (tzv. swing states).
Ove godine ih je sedam - Pennsylvania (19 izbornika), Georgia i Sjeverna Karolina (po 16), Michigan (15), Arizona (11), Wisconsin (10) i Nevada (6). U svima njima kandidati su po anketama unutar statističke pogreške. Po većini američkih medija, Harris ima dosad gotovo sigurnih 226 izbornika, a Trump 219. Pobijedi li u sve tri neizvjesne države radničkog Pojasa hrđe (Rust Belt), Pennsylvaniji, Michiganu i Wisonsinu, Kamala Harris će postati predsjednica.
Izgubi li neku od njih, morat će to nadoknaditi osvajanjem jedne iz Sunčanog pojasa (Sun Belt) Georgije, Sjeverne Karoline ili Arizone u kojima je Trump u neznatnoj prednosti po anketama. Izgubi li, pak, najveću od njih Pennsylvaniju, morat će čak osvojiti dvije. Mnogi zbog toga upravo tu saveznu državu smatraju ključnom za oboje kandidata.
FOTO S ocem nije bliska, o porijeklu ne priča, a udala se s 50 godina nakon spoja na slijepo
Istraživanje Ipsosa i Reutersa krajem listopada pokazalo je da birači prijetnju demokraciji smatraju drugim najvećim problemom s kojim se SAD suočava, nakon gospodarstva. Trump vjeruje da će ga u Bijelu kuću vratiti ekonomska pitanja i visoke cijene, posebice za hranu i stanarinu.
Izbornu utrku nestrpljivo ne prate samo Amerikanci na čije će živote značajno utjecati njezin ishod, primjerice po pitanju reproduktivnih prava, nego i svijet pogođen krizama i ratnim sukobima na koje SAD kao i dalje najmoćnija zemlja na svijetu ima velik utjecaj. Trenutno je prerano prognozirati kad će se znati konačan pobjednik izbora – to može biti istu noć, iduće jutro, ali i nekoliko dana ili tjedana kasnije. Prošli izbori održali su se 3. studenoga, a Biden je pobjednikom proglašen tek 7. studenoga.
Brzina obrade glasova bit će određena rezultatima – ako oni budu tijesni, glasovi će se prebrojavati ponovno. Na brzinu će utjecati i broj prijavljenih nepravilnosti, kao i eventualne napetosti na biralištima.
Kongres i Senat
Izvan Sjedinjenih Američkih Država izbori 5. studenog se često pojednostavljuju kao utrka za Bijelu kuću, no za Amerikance će sastav novog Kongresa biti jednako važan. I ti bi izbori mogli biti tijesni. O ishodu glasanja u stotinama izbornih jedinica u zemlji ovisi hoće li izabrani predsjednik moći provoditi svoj program uz podršku Kongresa ili će naići na otpor i pat-poziciju.
Američki Kongres, smješten na vošingtonskom Capitol Hillu, sastoji se od dvaju domova: Zastupničkog doma i Senata. Na izborima 5. studenoga će se odlučivati o svih 435 mjesta Zastupničkog doma te o 34 od 100 Demokrati, koji trenutno upravljaju Senatom zahvaljujući većini od jednog mandata, suočavaju se s izazovom da zadrže dvije trećine od 34 zastupnika koliko se bira u utorak. S druge strane, republikanci u Zastupničkom domu brane svoju tijesnu većinu. Demokrati im trebaju oteti samo četiri mandata za preuzimanje većine.
Nedjelja je Božji, a ne božji dan. Sram vas bilo!