Konzumacija malih riba poput inćuna i srdela umjesto crvenog mesa spasila bi 750.000 života do 2050. godine na globalnoj razini, kažu znanstvenici. Korist bi se najviše osjetila u siromašnijim zemljama, pokazala je britanska analiza, ali bi se također drastično smanjila smrtnost od srčanih bolesti u bogatijim zemljama.
Male ribe bogate su hranjivim tvarima s niskim ugljičnim otiskom, iako ih tek nešto više od četvrtine ulovljenih pojedu ljudi. Ostatak se pretvara u riblje brašno i riblje ulje, kojima se u uzgoju hrane skuplji plodovi mora poput lososa i pastrva. Znanstvenici su istraživali može li zamjena unosa crvenog mesa ovim ribama smanjiti stopu bolesti i spasiti živote.
Kronične bolesti čine oko 70 posto svih smrti u svijetu, kažu znanstvenici, a bolesti srca, rak crijeva, dijabetes i moždani udar gotovo polovicu (44%) te brojke. Znanstvenici su projicirali potrošnju crvenog mesa u narednim desetljećima u 137 zemalja i procijenili mogućnost njihove zamjene za male ribe koristeći povijesne podatke o ribolovu.
Projekcija je pokazala da bi takva zamjena mogla spriječiti između 500.000 do 750.000 smrti na globalnoj razini do 2050. godine, osobito kada su u pitanju bolesti srca. Istraživači su priznali da mala riba nije dovoljna da zamijeni svo crveno meso, ali su sugerirali da bi mogla biti "alternativa koja obećava".
POVEZANI ČLANCI:
Naglašavaju da postoji "potreba ograničenja potrošnje crvenog mesa koje intenzivno ispušta stakleničke plinove i prelaska na hranu koja je zdrava i ekološki prihvatljiva" u pokušaju da se "smanji teret" kroničnih bolesti povezanih s prehranom u narednim desetljećima.