Hrvatska kakvu trebamo naziv je Večernjakovih konferencija kojima predlažemo strateška rješenja za budućnost Hrvatske uz pomoć vodećih hrvatskih stručnjaka. “Obrazovanje, znanost i digitalna budućnost” prva je u nizu tih konferencija, a održana je danas u zagrebačkom hotelu “Esplanade”.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedile su panel diskusije, a druga je bila Kurikularna reforma.
Sanja Putica iz Ministarstva znanosti i obrazovanja na samom početku panela nije mogla dati odgovor na pitanje moderatorice tko su kandidati za rad u stručnoj radnoj skupini. Rekla da je pristiglo 120 prijava, od čega 11 za voditelja, na što je Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja, za kojeg je poznato da se opet kandidirao za voditelja, rekao da kandidati ne znaju kako je sjediti u toj stolici.
Putica je rekla da je stručno povjerenstvo prije desetak dana premijeru predstavilo nacrt akcijskog plana, koji je sada u fazi završnih dorada, nakon čega će biti poslan na saborski odbor pa na Vladu.
- Akcijski plan je hodogram kojeg bi se trebala držati ekspertna radna skupina - rekla je Putica, izražavajući zadovoljstvo postignutim konsenzusom.
- Iskreno se nadam da će to krenuti dalje i da se proces neće zaustavljati. On jest usporen, ali krivnja do kraja ne može biti na Ministarstvu jer su se događali politički procesi na koje nismo mogli utjecati - rekla je Putica. Putica je naglasila da je nužno sudjelovanje i lokalne samouprave, čiji su proračuni dosta različiti.
Jokić je rekao da nikakvo parcijalno uvođenje reforme nije moguće te da država ni ne bi trebala ulaziti u to ako reforma neće biti cjelovita.
- Hrvatska ima jedinstvenu priliku. Pristupanjem EU-u i pristupom fondovima to je gotovo jedini prozor u budućnosti Hrvatske kada će se moći dogoditi ovakva strukturna promjena - rekao je Jokić.
Bivši ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar rekao je da su današnja djeca drukčija te da im je potrebno nešto drugo, a ne suhoparno učenje informacija.
- Njihov mozak je jednostavno drukčiji, drukčije funkcioniraju nego prije - rekao je Mornar.
Nenad Bakić iz Instituta za razvoj i inovativnost mladih rekao je da je njegov projekt donacije pokazao da se može i bez reforme, i to radikalno, u okviru postojećeg sustava. Bakić je također istaknuo razliku između reforme školstva i kurikuluma.
- Moramo reformirati sustav i u njega ćemo lako utakati reformu kad se dogovorimo kakva je reforma - rekao je Bakić, poručujući da kurikularna reforma nije čarobno rješenje koje će popraviti školstvo.
Putica je rekla da je ključno da shvatimo da su nam želje jedno, a mogućnosti drugo.
- Malim koracima se ipak ide naprijed, to će se vidjeti i na jesen na upisnom roku - rekla je Putica. Dodala je da su svi inovatori dobrodošli, ali da Ministarstvo mora biti ključna kuća koja provodi obrazovnu politiku.
Željko Stipić iz sindikata Preporod reagirao je na Putičinu izjavu o željama i mogućnostima rekavši da se toga naslušao, napose kad se radi o obrazovanju.
- Ključan problem je što nam obrazovanje nikad nije bilo prioritet - rekao je Stipić, navodeći da se našlo novca za nabavu oružja i prometno povezivanje zemlje, a nedavno su se našle i "silne milijarde" za Agrokor.
- 'Ajmo ne predugo čekati. Budemo li sada godinu ili dvije godine ponovno sve to pretresali, doći ćemo do onog ključnog - da promjenu nismo ni željeli. Svi volimo pričati o promjenama, ali da se dogode nekom drugom - rekao je Stipić.
Stipić je rekao da nema dvojbe da sve kreće od motivacije te da su potrebni visoko motivirani učitelji i nastavnici - da ih se odgovarajuće plati, da ih se osposobi te da im se stvore uvjeti za rad.
- Nama je danas osposobljavanje u školama vrlo često privilegija. Ako ste bliže ravnatelju, imate više šanse da odete na neki stručni skup - rekao je Stipić.
- Obrazovanje mora postati stvarni, a ne deklarativni, lažni prioritet - poručio je.
- Zar mislite da Ministarstvo ne želi poboljšanje uvjeta za nastavnike? Bez poboljšanja njihovog financijskog statusa mi nećemo napraviti ništa u sustavu - reagirala je Putica.
- Reforma će ići dalje, nitko ne odustaje, dapače, želimo uključiti sve ljude, one koji su radili i one koji će raditi ubuduće - dodala je.
Bakić je rekao da nikad nije čuo da netko želi otpustiti nastavnike. Poručio je da kroz školstvo možemo postati suvremeno društvo te da je moguće i mijenjati sustav iznutra.
Povela se i rasprava o uvođenju devetogodišnjeg osnovnoškolskog školovanja, s upisom škole sa šest godina. Jokić je rekao da je to usvojio Sabor, i to bez glasa protiv.
- Mi smo jedina zemlja koja trenutno ima osmogodišnje obvezno obrazovanje. Produljenje školovanja je preduvjet za izgradnju infrastrukture za sve druge promjene u obrazovanju - rekao je Jokić.
Putica je rekla da ljude i osnovne škole treba infrastrukturno pripremiti na devetogodišnje obrazovanje. Bakić je rekao da je pitanje što sustav može podnijeti, a naglasio je i kulturološku uvjetovanost.
- Tu nema jedne istine. Pitanje je što naš sustav može apsorbirati i što je najbolje za njega - rekao je Bakić.
Bakić je rekao da je u Finskoj prosječna dob ulaska u škole 7 do 8 godina, traje devet godina, ali srednja traje tri.
- Nije to toliko presudno pitanje, osam ili devet godina - rekao je Bakić.
Mornar je upozorio na neobjektivno ocjenjivanje djece, koju se nagrađuje odličnim ocjenama i stvara im se lažan dojam da su izvanredni, a onda se suoče sa stvarnim svijetom.
Putica je naglasila da se naš sustav ne zove sustav obrazovanja, već sustav odgoja i obrazovanja. Treba uključiti roditelje i privoljeti ih da shvate da moramo stvarati nove generacije koje će moći odgovoriti izazovima Europe, rekla je.
zar se gosp.jokić nije povukao iz ove reforme prvo podnese ostavku pa bi opet vodio i bio uključen u sve malo me podsjeća na most