"Hrvatska kakvu trebamo” naziv je Večernjakovih konferencija kojima uz pomoć vodećih hrvatskih stručnjaka predlažemo strateška rješenja za budućnost Hrvatske. “Obrazovanje, znanost i digitalna budućnost” prva je u nizu tih konferencija, a održana je danas u zagrebačkom hotelu “Esplanade”.
Nakon uvodnih izlaganja glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića i predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, uslijedila su tematska izlaganja stručnjaka.
Drilo: Za naše stručnjake granice ne postoje
Boris Drilo, predsjednik ICT udruge pri HUP-u, rekao je da je digitalna budućnost velika prigoda. Trenutačno digitalizaciju ne shvaćamo holistički – mnogo o njoj pričamo, ali nemamo plan o tome kako se treba uklopiti u naše gospodarstvo.
– Nemamo konstruktivno partnerstvo između javnog i privatnog sektora – rekao je Drilo.
Danas ICT nosi samo 10 posto našeg BDP-a. Digitalizacijom se efekt ICT-ja može proširiti i na ostatak gospodarstva i zbog toga je potreban holistički pristup u digitalizaciji, smatra Drilo.
– Naši ICT stručnjaci globalno su konkurentni, za njih granice ne postoje – rekao je Drilo, dodajući da imamo jako dobro obrazovanje pa naši stručnjaci mogu bez problema raditi u tvrtkama kao što je Google.
Drilo je rekao da ICT sektor ne generira poslove samo u STEM-u, već i u drugim djelatnostima – u pravu, sociologiji...
– ICT postaje multidisciplinaran, ne radi se samo o zapošljavanju, kolokvijalno nazvano, programera, već i drugih zanimanja – istaknuo je Drilo.
Drilo smatra da treba učiniti pet stvari: ojačati provedbene kapacitete za provedbu ICT-projekata kroz suradnju privatnog i javnog sektora, ubrzati pripreme i provedbe ICT projekata financiranih putem EU fondova, nadopuniti Strategiju pametne specijalizacije s ICT-jem kao prioritetnim tematskim područjem, ukinuti parafiskalne namete u ICT-području i podići konkurentnost u zadržavanju ICT-stručnjaka kroz porezne stimulacije.
– Nemoguće je zamišljati budućnost koja nije digitalna budućnost – rekao je Drilo.
– Bila bi prevelika šteta da ne iskoristimo ono što digitalna budućnost i potencijal omogućuje u hrvatskom gospodarstvu. Godine 2020. preuzet ćemo predsjedanje EU, a u tom trenutku nadam se da ćemo biti jedna od digitalno najnaprednijih zemalja, barem u prvoj polovici zemalja EU – zaključio je Drilo.
Jokić: I dalje postoji prilika
Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja održao je izlaganje na temu Znanje i obrazovanje za digitalnu budućnost. Rekao je da o cjelovitoj kurikularnoj reformi kao da se sve zna, a zapravo se ništa ne zna. Jokić je rekao da su reformom željeli produljiti školovanje, provesti cjelovitu reformu i provesti digitalizaciju, za što im je bilo potrebno mudrost, strpljenje i vrijeme.
– Za takvu transformaciju potrebno je 20 godina. Naravno, neke stvari će se vidjeti odmah – rekao je Jokić.
Naglasio je važnost osposobljavanja odgojno-obrazovnih djelatnika te vrijednosti kao što su znanje, identitet, odgovornost, solidarnost, integritet, poštivanje, zdravlje i poduzetnost.
– Kao društvo bježimo od rada, rad je postala sramotna riječ – rekao je Jokić.
Potrebno je u postojećoj školi razvijati kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost, digitalnu i tehnološku pismenost, poznavanje sebe i povezivanje s drugima, doprinos zajednici kroz aktivno građanstvo.
Rekao je da i dalje postoji prilika.
– Nemamo što izgubiti osim vlastite glave, a kako današnja situacija pokazuje, čini se da smo nju već izgubili. Postoji prilika, samo treba biti hrabar – zaključio je Jokić.
Antičić: "Uhljebizam" se širi
Tome Antičić, šef Instituta Ruđer Bošković, rekao je u izlaganju o hrvatskoj znanosti da će se svijet sasvim promijeniti za 10 do 30 godina te da će se u tom razdoblju dogoditi veći progres nego u čitavoj povijesti. Kod nas je situacija katastrofalna – hrvatski zakoni ne dopuštaju nagrađivanje kvalitetnih, kvalitetni bježe van, postanu depresivni i prestanu raditi.
– Hrvatski zakon strahovito štiti nekvalitetne i one koji ne rade. Tada se ta uravnilovka i uhljebizam šire – rekao je Antičić.
Kao negativnost istaknuo je i hrvatski mentalitet.
– Uspjeh se u Hrvatskoj kažnjava, uspjeh se ne želi, onog koji želi napraviti iskorak kažnjava se na razne načine – rekao je Antičić.
Naglasio je da moramo uvesti motiviranje uspješnih i sankcioniranje manje uspješnih. Rekao je da smo pri dnu u Europi po broju STEM-stručnjaka.
– Mi ne privlačimo strane znanstvenike. Zašto? Imamo administrativni sustav koji koči. Imamo sustav zvanja koji je velika glupost koju nijedna progresivna zemlja nema – rekao je Antičić.
Smatra da treba napraviti sustav koji "bypassira" hrvatski zakon koliko god je to moguće, a kao pozitivan primjer istaknuo je IRB.
– Stav Hrvatske obično je da se stvari mogu same od sebe riješiti kao nekakvom magijom. Međutim, magija ne postoji, možemo riješiti stvari tako da stvorimo sustav koji ide prema izvrsnosti. Hrvatska može biti dio revolucija koje se događaju, samo moramo imati dovoljno volje odozgo – zaključio je Antičić.
Lučin: Učitelji formatiraju mozak
Sveučilišni profesor i bivši rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin rekao je da je sam radio digitalnu transformaciju sveučilišta.
– Zbog uređaja koje danas klinci imaju ispred sebe, ljudski mozak primi više informacija nego što je bilo pohranjeno u repozitoriju starog svijeta, u aleksandrijskoj biblioteci – rekao je Lučić.
Rekao je da zaboravljamo da živimo u eksponencijalnim vremenima.
– Kad nešto raste eksponencijalno, tada ne možete planirati, tada se treba drukčije organizirati – rekao je Lučin.
– Pristup informacijama istog je trenutka i sve informacije preko osjetila ulaze u naš mozak. Moramo se prilagođavati. Kao što gazela zna da mora trčati brže od lava, lav zna da mora trčati brže od najsporije gazele jer će inače umrijeti od gladi – rekao je Lučin.
– Ja volim reći, što moji kolege ne vole uvijek čuti, da se mozak neprekidno formatira cijeli život. Kao i računala – ako su dobro formatirani, mogu super funkcionirati. Ako su krivo formatirani, onda imate zastoj, nered, nefunkcionalnost. Inteligencija nije nasljedna – rekao je Lučin.
Mozak formatiraju učitelji, zbog toga je njihovo zanimanje najvažniji posao koji čovjek uopće može raditi, smatra Lučin. Rekao je da današnja generacija uči nelinearno, a oni koji ih tjeraju na linearno učenje jednako su frustrirani kao njegova generacija kad je se tjera na nelinearno učenje. Generacija alfa ne samo da koristi tehnologiju već je integrira u svoje živote, rekao je. Nove generacije usvajaju i nove socijalne vještine.
– Škole se moraju prilagoditi novim generacijama, a mi moramo imati na umu da živimo u eksponencijalnim vremenima, da se učenje mijenja pod utjecajem tehnologije, da industrijska civilizacija nestaje, a stvara se nova civilizacija temeljena na znanju. Potrebno je mijenjati mindset – rekao je Lučin.
a evo radnika pa da nam objasni. braco aj ti jeno 5 godina u realni sektor, pa ako preživiš vrati nam se punit glave šupljom demagogijom.