Bio je to intenzivan dan u kojem je kolegij europskih povjerenika raspravljao o višegodišnjem proračunu EU nakon izlaska Velike Britanije i o načinu izbora budućeg predsjednika Europske komisije nakon europskih izbora u svibnju 2019. godine – što su sve teme koje će definirati Europsku uniju do kraja 2024., baš otprilike do godine kad, prema nedavno objavljenoj strategiji za zapadni Balkan, Crna Gora i Srbija mogu postati prve sljedeće punopravne članice.
No, u tako intenzivnom danu hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je primljen na radni ručak kolegija u Europskoj komisiji, podsjetio je da njegova Vlada, iako snažno proeuropska, nema namjeru popuštati Srbiji samo zato što nešto lijepo piše u strategiji EU za zapadni Balkan.
Juncker: Treba strpljenja
Načelno, hrvatska Vlada želi gajiti dobrosusjedske odnose i pomoći svim susjedima na putu reformi i putu prema EU, rekao je Plenković, no također i dodao:
– Sa Srbijom imamo dvije razine odnosa. Jedni su aktualni i budući, a drugi su vezani za prošlost. Sve teme stavili smo na stol (tijekom Vučićeva posjeta Banskim dvorima, op.a.), našli metodologiju kako da o njima razgovaramo, uključujući i pitanja procesuiranja ratnih zločina, i pitanja zaštite manjina, i pitanja nestalih, i pitanja granica, i pitanja ratne odštete. Jesu li to ili ne elementi strategije, to nije bitno, to je nešto što Hrvatska rješava jer smatra da se treba riješiti. Samo istinom, zaključenjem tih procesa koji su još uvijek s nama jer nisu do kraja zaključeni, možemo ići i prema pomirbi i prema suradnji i prema zajedničkom suživotu u okviru EU – rekao je premijer Plenković odgovarajući na pitanja novinara na zajedničkoj press konferenciji s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i europskim povjerenikom iz Hrvatske, Nevenom Mimicom.
Na izravno pitanje kako komentira posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj i, posebno, vidi li otvaranje teme ratne odštete, koju je Vučiću uspio nametnuti Plenković, kao kompatibilno Komisijinoj strategiji koja poziva na jačanje dobrosusjedskih odnosa, Juncker je odgovorio:
– Bio je to zanimljiv posjet. Bit ću u regiji krajem veljače i početkom ožujka, pa ću tada o tome raspravljati. Općenito govoreći, sklon sam tome da države u regiji jačaju svoje odnose – rekao je Luksemburžanin na čelu Europske komisije, a poslije se prisjetio još nečeg: – U Europi uvijek trebamo imati i strpljenja. Posljedice rata, financijske i druge, između Njemačke i Luksemburga zahtijevale su razdoblje od 45 godina da bi bile riješene. To je bio jedan bolan proces i to je uvijek težak proces – napomenuo je Juncker, ponovivši još jednom da države zapadnog Balkana koje žele ući u EU moraju prije pristupanja riješiti sva bilateralna granična pitanja.
Komisija želi pomoći
Povod za takvo inzistiranje u budućnosti je, naravno, za EU pomalo iritantan sukob između Hrvatske i Slovenije oko granice. Jučerašnji susret Plenkovića i Junckera u sjedištu EK u Bruxellesu nije donio nikakav vidljiv pomak u rješavanju tog hrvatsko-slovenskog spora. Juncker je ponovio svoj prije izrečen stav, iako formulacija da Komisija ne kaže da je Slovenija u pravu možda zvuči jasnije i povoljnije za Hrvatsku nego prijašnje formulacije komunicirane iz Komisije.
– Komisija je tu da pomogne. Ne kažemo da je Slovenija u pravu, ne kažemo da je Hrvatska u pravu, nego želimo pomoći da se to pitanje riješi. I mislim da ćemo u tome uspjeti – rekao je Juncker.
Premijer Plenković nadovezao se tvrdnjom da to “nije bila tema današnjeg dnevnog reda”, ali ponovio je pred Junckerom poziciju Hrvatske.
– Hrvatski sabor u ljeto 2015. donio je odluku o izlasku iz arbitražnog procesa i računati na opciju u kojoj bismo sada tek tako mogli prihvatiti arbitražnu presudu nije realno. Ono što je realno je da postignemo dogovor koji bi bio međusobno prihvatljiv i Hrvatskoj i Sloveniji. Predstavili smo slovenskoj strani naš prijedlog koji bi mogao zadovoljiti i Sloveniju i Hrvatsku – rekao je Plenković i ponovio da nije dobro poduzimati jednostrane korake i prenositi problem na ribare, kojima je Slovenija počela slati kazne.
Na samom početku press konferencije, predsjednik Komisije pohvalio je Hrvatsku kao “uzor za mnoge druge zemlje”.
“Svaki se put zaljubimo”
– Hrvatska je zemlja prema kojoj nisam neutralan. Pratio sam Hrvatsku kroz mnoge godine, od kada sam bio dijete, i pratio sam teške korake kroz koje je Hrvatska morala proći. Tko bi prije, recimo, 30 godina zamislio da će se Hrvatska pridružiti Europskoj uniji? Otkad je ušla u EU, Hrvatska je doista primjer korektnog ponašanja i svojim postignućima Hrvatska je pokazala da uzima vrlo ozbiljno svoje obveze prema EU – rekao je Juncker.
Jedna od tema razgovora premijera Plenkovića u Komisiji, i ranije prijepodne u Europskom vijeću s predsjednikom tog tijela Donaldom Tuskom, bilo je hrvatsko predsjedanje Vijećem EU 2020. godine. Juncker smatra da se hrvatska Vlada već počela dobro pripremati za to.
Premijer Plenković, s kojim su na radni ručak u Komisiju stigle i dvije potpredsjednice Vlade, Martina Dalić i Marija Pejčinović-Burić, donio je svim europskim povjerenicima na dar licitarska srca s natpisom “Croatia”. Neki od njih odmah su se na svojim Twitter-profilima pohvalili tim darom koji su dobili na radnom ručku baš na Valentinovo.
Ljubav je u zraku, možda ne interpersonalna, nego ljubav prema EU. A na tu temu nešto je imao reći i Juncker pred novinarima s Plenkovićem:
– Ugostio sam svog dragog prijatelja, premijera Hrvatske. Susreli smo se već mnogo puta i svaki put se ponovo zaljubimo jedan u drugoga – rekao je Juncker.
Pogledajte i govore s Velke skupštine SNV-a:
Junker ne planira Srbiju u Uniji za svoga života.