Nicolae Ceaușescu, komunistički vođa Rumunjske u razdoblju od 1965. do 1989. godine, jedna je od najupečatljivijih političkih figura u europskoj politici 20. stoljeća, no puno je manje poznato ime Iona Mihaia Pacepa, visokog dužnosnika Rumunjske tajne policije Securitate koji je zapravo bio dvostruki špijun te je 1978. godine pobjegao u SAD i tako posao najviši časnik koji je ikad pobjegao iz sovjetskog bloka tijekom hladnog rata. Ovo je priča o njemu. Od prošlog se mjeseca, naime, na platformi HBO Max može pogledati rumunjska serija “Spy/Master” čija će se finalna epizoda emitirati idućeg tjedna. Radnja je smještena na vrhuncu hladnog rata, a prati priču fiktivnog lika Victora Godeanua, osobnog savjetnika predsjednika Nicolaea Ceaușescua i zamjenika šefa Rumunjske službe vanjskih poslova.
VEZANI ČLANCI:
Serija počinje u trenutku kada su Rumunji na rubu otkrića da je on tajni agent Sovjeta pa Godeanu iskorištava diplomatsko putovanje u Njemačku kao odskočnu dasku da prebjegne u SAD. Iako je Godeanu fiktivni lik, serija je snažno inspirirana istinitim događajima te likom i djelom Iona Mihaia Pacepa, a o tome zašto je odlučila ispričati priču o njemu, kako serija spaja fikciju i stvarne događaje te koliko je ova tema i dalje aktualna u Rumunjskoj, razgovarali smo s jednom od scenaristica i sukreatoricom serije Adinom Sădeanu.
– Smatram da je priča sjajna sama po sebi, ali ne samo to. Ona još nije bila ispričana na dovoljno sveobuhvatan način i zato je toliko zanimljiva. Također, ne znam je li to zato što dolazim iz ovog dijela svijeta, ali vjerujem da je ova priča i dalje jako relevantna – govori nam Sădeanu, nagrađivana rumunjska scenaristica i producentica. Priliku da uistinu napravi seriju dobila je kada je HBO 2020. u Rumunjskoj organizirao natječaj na kojem se birao potencijalni scenarij za novu seriju. Prilikom pripreme scenarija, Sădeanu je predložila suradnju njemačkoj scenaristici Kirsten Peters te su njih dvije u konačnici stvorile priču o Victoru Godeanu, a na natječaju je odlučeno da će upravo taj projekt ugledati svjetlo dana.
– Smatram da je on izrazito zanimljiv lik zbog goleme moći koju je imao u svojim rukama, ne samo zbog svoje pozicije kao drugi čovjek Securitate, već i zbog njegova odnosa s bračnim parom Ceaușescu. Fascinira pitanje kako se odlučio napustiti takvu poziciju i staviti sve na kocku. Također, sama priča o njegovu bijegu jako je zanimljiva, način na koji je to učinio, kako je doslovno pokucao Amerikancima na vrata, a pritom je iza sebe ostavio čak i obitelj… Nevjerojatno je u tim trenucima pokušati shvatiti njegovu motivaciju koja ga je gurala da prijeđe željeznu zavjesu i da spali sve mostove iza sebe – kaže Adina Sădeanu. A koliko je zapravo Victor sličan stvarnoj povijesnoj ličnosti prema kojoj je nastao?
– Teško je reći, ne može se to točno “izmjeriti”. Stvarne činjenice koje smo smatrali da će se uklopiti u priču iskoristili smo, ali je dio priče i nadograđen za potrebe serije. Rekla bih da se ključni elementi podudaraju, Pacepa je u stvarnosti također bio veoma blizak paru Ceaușescu, bio je na visokoj poziciji, imao je obitelj, prebjegao je u SAD-a na veoma sličan način kao što je opisano u seriji… Međutim, mnogo toga je plod naše mašte jer nismo, naravno, neke detalje mogli znati, zato smatram da je ova kombinacija fikcije i stvarnih elemenata idealna za televizijsku seriju – ističe scenaristica koja je za potrebe stvaranja ove serije mnogo vremena provela u arhivima proučavajući zapise o životu u Rumunjskoj u to vrijeme, o radu obavještajne službe Securitate, o bračnom paru Ceaușescu, hladnoratovskoj podjeli… Također, od izrazite su važnosti bili slikovni materijali prema kojima je u seriji dočarano to povijesno razdoblje.
VEZANI ČLANCI:
– Mene je osobno najviše zanimalo kako je režim funkcionirao, kakve su poteze u to vrijeme povlačili važni dužnosnici, kako su se ponašali, kako su reagirali na određena saznanja – dodaje Sădeanu koja iza sebe ima dugogodišnje iskustvo kao istraživačka novinarka. Radila je u novinama u Rumunjskoj, ali i u SAD-u te Velikoj Britaniji.
– To mi je pomoglo u svakom koraku rada na ovoj seriji, ali najvrednije je to što zahvaljujući svojoj novinarskoj karijeri poznajem ljude. Primjerice, tijekom rada upoznala sam i nekoliko ljudi koji su radili kao obavještajci u to vrijeme te su mi mogli dati drukčiju, a veoma važnu perspektivu. To su informacije koje se ne mogu inače tako lako dobiti, ne mogu se pročitati u knjigama ili pronaći na internetu, posebice iz vremena komunističkog režima – kaže. Govoreći o knjigama, treba istaknuti da je sam Ion Mihai Pacepa 1987. u SAD-u napisao i objavio knjigu “Crveni horizonti: dnevnik šefa jedne komunističke špijunske službe” u kojoj je iznio nevjerojatne detalje iz vremena svoje službe te nakon bijega, ali i pojedinosti Ceauşescuove vladavine. Pacepa je, naime, još za vrijeme studija u Bukureštu bio regrutiran te je veoma brzo napredovao u obavještajnoj službi. Vrhunac moći dosegnuo je u razdoblju od 1972. do 1978. kada je bio Ceaușescuov osobni savjetnik te zamjenik šefa rumunjske službe vanjskih poslova. I baš se tada odlučuje na potez zbog kojeg je ostao upamćen u povijesti. Uz pomoć Nijemaca bježi u SAD gdje mu američki predsjednik Jimmy Carter odobrava zahtjev za politički azil. Razloge svog bijega objasnio je u pismu kćeri koje je objavljeno u francuskim novinama Le Monde 1980. te je emitirano putem radija diljem Europe.
– Godine 1978. dobio sam zapovijed da organiziram ubojstvo Noëla Bernarda, novinara i urednika rumunjskog programa Radija Slobodna Europa koji je svojim komentarima razbjesnio Ceaușescua. Bio je kasni srpanj kada sam dobio tu zapovijed i kada sam konačno morao odlučiti hoću li biti dobar otac ili politički zločinac. Poznavajući te, Dana, bio sam uvjeren da bi radije bila bez oca, nego da je ubojica – napisao je Pacepa kćeri Dani, a to nije bio njegov jedini istup u javnosti. I dalje je bio aktivan te je čak pisao članke za The Wall Street Journal i The Washington Times.
U Rumunjskoj je pak bio osuđen na smrt te je Ceaușescu ponudio izdašnu nagradu za njegovu glavu. Ipak, Pacepa je u Americi doživio duboku starost te je preminuo 2021. u New Jerseyu nakon što je bio hospitaliziran zbog komplikacija nakon zaraze koronavirusom. O detaljima bijega govori i serija, no ono što je povijesno važno jesu posljedice koje je imao. Vijest o prebjegu odjeknula je svijetom, Rumunjska je bila osramoćena, a Ceaușescu je počeo gubiti kontrolu nad svojom obavještajnom službom. Bio je to, naime, velik udar na kult ličnosti koji je gradio još od 1965. kada je postao generalni sekretar Rumunjske radničke partije. Njegova je vladavina i danas veoma kontroverzna. S jedne strane, upravo je Ceaușescu okrenuo leđa SSSR-u, odbio je pa čak i osudio napad na Čehoslovačku te je uspostavio odnos sa Zapadom. Bio je fasciniran Kinom i Sjevernom Korejom, a zbog posredništva između Palestine i Izraela smatrao je da treba dobiti Nobelovu nagradu za mir. S druge strane, život u Rumunjskoj bio je strogo kontroliran te su nestašice bile česte. Ipak, ono što je zanimljivo istaknuti jest da je Rumunjska neposredno prije svrgavanja Ceauşescua s vlasti u potpunosti otplatila svoj vanjski dug. I onda, samo nekoliko mjeseci poslije počeli su opći prosvjedi protiv režima koji su kulminirali u prosincu 1989. kada su Nicolae i Elena Ceaușescu strijeljani, a snimka njihova pogubljenja obišla je svijet. Nakon njegove smrti, mišljenja o režimu ostala su podijeljena, a kakvo je stanje u Rumunjskoj danas?
– Osobno nemam osjećaj da su Ceaușescuovi lik i djelo danas toliko prisutni u rumunjskom društvu, kao što su bili neposredno nakon njegove smrti. Bilo je sasvim drukčije 90-ih, kada su priče o njemu, ali i o režimu općenito bile stalno u medijima. Mislim da su u fokusu posebice one teme, odnosno oni problemi oko kojih nije postignut konsenzus i kao društvo se nismo pomirili s njima. Primjer je, između ostalog, definitivno rad Securitate, i zato mislim da je ova tema i dalje izrazito relevantna. Također, smatram da će baš zato ova serija imati drugačiji odjek u Rumunjskoj, nego u ostatku svijeta – kaže nam Adina Sădeanu, ali isto tako dodaje da serija nije snimana samo iz rumunjske perspektive jer likovi dolaze iz brojnih država te su jako važne i pozicije Amerikanaca, Sovjeta, Nijemaca…
– Mislim da je jako teško u ovoj seriji “birati strane”. Bolje bi bilo sagledati je kao cjelinu i shvatiti zapravo u koliko se teško situaciji likovi nalaze – zaključuje Sădeanu. Osim Victora, kojeg u seriji utjelovljuje rumunjski glumac Alec Secăreanu, najvažniji likovi su Stasijeva tajna agentica Ingrid Von Weizendorff (Svenja Jung), CIA-in agent Frank Jackson (Parker Sawyers), Victorova supruga Adela (Andreea Vasile)... Bračni par Ceaușescu glume pak Claudiu Bleont i Elvira Deatcu. Upitali smo Adinu Sădeanu i kakav status ondje serije imaju te imaju li potencijala pronaći svoju publiku.
– Kada je riječ o rumunjskim serijama, treba reći da je ta industrija ovdje još u fazi razvoja, ali nadam se da će serije poput ove otvoriti vrata prema europskom i svjetskom tržištu – zaključuje.
Video: Dron se srušio i u Rumunjskoj: Navodno je riječ o bespilotnoj letjelici ruske proizvodnje.