OBLJETNICA PADA REŽIMA

Rumunji žele da se skine oznaka tajnost s Ceausescuovog režima: 'Trebamo saznati istinu'

30. obljetnica revolucije u Rumunjskoj
Foto: INQUAM PHOTOS/REUTERS/PIXSELL
1/18
23.12.2019.
u 15:50

-Trebamo doznati istinu o prosincu 1989., želimo da krivci budu izvedeni pred lice pravde, ustvrdio je rumunjski predsjednik Klaus Iohannis,

Okupljanjima i proslavama diljem zemlje, Rumunji su jučer obilježili tridesetu godišnjicu revolucije i svrgavanja režima Nicolaea Ceausescua, pad jednog od najokrutnijih i najbezobzirnijih komunističkih režima na području Europe.  Sama revolucija počela je na sjeveru zemlje, u Temisvaru 15. prosinca 1989., da bi se šest dana poslije proširila na Bukurešt.

Vojne i religijske ceremonije održane su jučer u rumunjskom glavnom gradu, a ministar unutrašnjih poslova Marcel Vela otvorio je, po prvi put u povijesti, za javnost zgradu ministarstva koja je do revolucije služila kao sjedište Centralnog komiteta KP Rumunjske, istu onu zgradu s čijeg se balkona Ceausescu obratio narodu, onoga trenutka kada je shvatio da je njegova diktatura završena, a njegov režim srušen.

30. obljetnica revolucije u Rumunjskoj
1/18

Ipak, i danas, trideset godina nakon revolucije Rumunji žele da se skine oznaka tajnosti s dokumenata iz tog perioda, kako bi napokon doznali što se doista događalo tog prosinca 1989., u vrijeme dok je rušen komunistički bastion. Jer vjeruje se kako je još uvijek veliki broj ljudi koji su djelovali u Ceausescuovu režimu i danas prisutni na javnim funkcijama.

-Trebamo doznati istinu o prosincu 1989., želimo da krivci budu izvedeni pred lice pravde, ustvrdio je rumunjski predsjednik Klaus Iohannis,

U trenutku pada komunističkog režima, Rumunjska je, uz Albaniju, bila najsiromašnija zemlja Europe, a svaki segment i svaki djelić života prosječnog Rumunja bio je strogo kontroliran i propisan. U to vrijeme Rumunji nisu tijekom zime smjeli grijati stanove na više od 14 Celzijusa, s plaćama se jedva preživljavalo, nestašice i najobičnijih svakodnevnih potrepština bile su svakodnevna pojava. Trgovine su najčešće bile ispunjene samo praznim policama, a kazne za prekršaje bile su drakonske. Ceausescuova tajna služba Sekuritate bila je infiltrirana u svaku poru života, a svi su špijunirali i prisluškivali sve. Djecu se tjeralo da prijavljuju roditelje, braća su špijunirala i prokazivala braću i za banalne stvari. Zatvori Sekuritatea bili su neprestano puni, a ljudi koji bi tamo završili nisu mogli ni pomisliti na pravedna suđenja.

Foto: INQUAM PHOTOS/REUTERS/PIXSELL

U isto vrijeme sam Ceausescu živio je vrlo luksuznim životom, za svoj je ured izgradio danas drugu najveću zgradu na svijetu, od koje je veći samo kompleks CIA-e u Langleyu. Zbog gradnje tog mastodonta koji većim dijelom i danas zjapi prazan jer Rumunjska, iako je tamo preselila i parlament i dio ministarstava, jednostavno nema dovoljno potrebe. Sama izgradnja zgrade koštala je više od milijarde dolara, i jedan je od razloga zbog čega je država financijski potpuno poklekla a stanovništvo uplovilo u posvemašnju bijedu.

Ostaci tog siromaštva vidljivi su i danas. Na rumunjskim cestama, posebice izvan većih gradova, nije rijetkost sresti zaprežna kola koja vuku konji ili goveda, standard je narastao no još uvijek je na niskim granama. Rumunjska je i dalje najsiromašnija i, uz Bugarsku, najkorumpiranija zemlja EU, no napredak je vidljiv. Dok je Hrvatska za Rumunjsku prije trideset godina predstavljala "malu Švicarsku", danas razlike ipak nisu toliko velike. Dobar dio poljoprivredne industrije preuzele su američke tvrtke, cijeli niz investicija stranih kompanija, poput Renaulta koji je kupio Daciu, izvele su mini industrijsku revoluciju.

Rumunjska je prije tridesetak godina bila pojam bijede i zaostalosti, no uz pomoć stranih ulaganja ali i kohezijskih fondova Europske unije, situacija je danas znatno drugačija. Prema svome standardu Rumunjska se približava Hrvatskoj, i pitanje je vremena kada će se s nama poravnati, pa čak nas i preskočiti na ljestvici razvijenosti.

-Revolucija je bila prekretnica u nastajanju demokracije u Rumunjskoj, ustvrdio je jučer premijer Ludovic Orban. I bio je potpuno u pravu. Jer od danas relativno visokog stupnja demokratskog razvoja, prije samo tri desetljeća svatko tko bi pomislio na mijenjanje režima ili bilo kakve izbore bio bi jednostavno bačen u tamnicu ili strijeljan.

Dok je Hrvatska za Rumunjsku prije trideset godina predstavljala “malu Švicarsku”, danas su Rumunji po kupovnoj moći pretekli Hrvate.

Komentara 7

IL
ilustrator
20:25 23.12.2019.

...i hrvatska osta zadnji bastion nelustriranih, komunističkih kadrova....

DU
Deleted user
21:15 23.12.2019.

englezi su dokumente zapečatili na 60 godina.. Rumunji na 30... a jedan naš baja predao je još vruće dokumente Haagu nakon 5 godina...

DU
Deleted user
23:21 23.12.2019.

I mi isto!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije