Kako uvjeriti Europu da je dolazak Srbije dobra stvar?

Nova strategija za zapadni Balkan, dokument koji je Europska komisija objavila prekjučer u Strasbourgu i koji prvi put nudi hrvatskim jugoistočnim susjedima 2025. kao najbrži mogući rok za ulazak u EU, zapravo je dokument kojim Komisija želi komunicirati dvije različite poruke.

Jedna je poruka optimizma za šest zapadnobalkanskih država, koje su u žargonu EU već dobile kraticu WB6. U toj poruci naglašava se činjenica da prvi put EU daje perspektivu članstva u 2025. godini za kandidatkinje koje su trenutačno najviše odmakle u pregovorima: Crnu Goru, koja je otvorila 30 i zatvorila 3, te Srbiju, koja je otvorila 12 i zatvorila 2 (od 35) pregovaračka poglavlja. Drugi važan dio te optimistične poruke jest da države kandidatkinje uvijek “mogu dostići i prestići jedna drugu, ovisno o napretku koji postignu”.

To zapravo nije nikakav rok

– To je natjecanje u reformama. Moj omiljeni dio strategije – poručio je makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov.

Druga je, pak, poruka za države članice EU, i u tom smislu Komisija s ovom strategijom izvodi politički hod po vrlo tankoj žici iznad vrlo velike provalije. Većina država članica, i njezinih građana, zapravo ne želi čuti da će balkanske države tako brzo ući u EU. Ideja da će, nakon izlaska Velike Britanije, Crna Gora ili Srbija nadomjestiti sve ono (a to su i vrijednosti i ozbiljan novac) što je Unija izgubila odlaskom Britanaca nije baš politička ideja koja se može lako prodati europskim biračima. U samoj strategiji spominje se da sve države skupine WB6 imaju golemih problema s organiziranim kriminalom i korupcijom, koji su prodrli na sve razine vlasti, s neslobodnim medijima, s nerazvijenom vladavinom prava…

Zbog toga nova europska strategija za Balkan zvuči istovremeno i optimistično i vrlo hladno. Zbog toga je i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, koji se osobno zalagao da u strategiji bude navedena 2025. godina, u utorak tijekom rasprave s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i zastupnicima u EP-u zvučao kao da 2025. nije nikakav rok.

– Pogrešno je kad se govori da ja i Komisija govorimo o 2025. kao godini ulaska Srbije i Crne Gore u EU. Ne, to je samo indikativan datum, koji treba ulijevati optimizam, nadu i ohrabriti sve involvirane da krenu odlučno na put prema Europi i nastave ga – rekao je Juncker.

Bez veličanja ratnih zločinaca

Sličnu poruku, primarno skrojenu za EU-publiku, ponovila je i visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku. Poruka skrojena za WB6-publiku je optimističnija, ta poruka praktički govori “pa, gledajte, 2025. piše u dokumentu”, ali za EU-publiku. – Jasno je da za nas to nije ciljani datum, nije krajnji rok, to je perspektiva – rekla je Federica Mogherini.

Institucije EU i vlade raznih država članica koje podržavaju daljnje proširenje na zapadni Balkan planiraju paralelno, dok traju pregovori s kandidatkinjama, raditi i na uvjeravanju javnosti kod kuće, u EU, u razloge zbog kojih je daljnje proširenje na Balkan dobro.

Jedna od ključnih poruka strategije jest: države WB6 moći će ući u EU kad ispune sve kriterije, a iako ih nijedna od tih država danas ne ispunjava, ova strategija može ih potaknuti da ih brže i bolje počnu ispunjavati. “Sveobuhvatne i uvjerljive reforme još uvijek su nužne u ključnim područjima, posebno u vladavini prava, konkurentnosti te regionalnoj suradnji i pomirenju”, kaže se u strategiji.

Ali, suradnja i pomirenje ne može biti nametnuto izvana, nego sami lideri u regiji moraju “preuzeti puno vlasništvo” nad takvom politikom i “voditi svojim primjerom”, objašnjava se u strategiji. “Moraju izbjegavati bilo kakve izjave ili postupke koji bi podizali međuetničke napetosti i moraju se aktivno suprotstavljati nacionalističkim pričama. U EU nema mjesta zapaljivoj retorici, posebno ne veličanju ratnih zločinaca s bilo koje strane”, dodaje se u dokumentu.