Nova strategija Europske unije za zapadni Balkan, koju će Komisija usvojiti i objaviti u utorak, na dan kad hrvatski premijer Andrej Plenković na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta govori o hrvatskom viđenju budućnosti Europske unije, otvorit će Srbiji perspektivu da već 2025. godine postane punopravna članica, pod uvjetom da ubrzano ispuni sve uvjete.
Ključna poruka strategije je da će Srbija, Crna Gora i druge države zapadnog Balkana ući u EU, ali ne ovakve kakve su danas, nego reformirane, što podrazumijeva i prevladavanje ratnog nasljeđa iz prošlosti.
Kontekst posjeta Vučića
To prevladavanje prošlosti za Srbiju u prijevodu znači i suočavanje s velikosrpskom politikom i ključnom ulogom Slobodana Miloševića u pokretanju agresivnih ratova na području bivše Jugoslavije. No, točka s koje Srbija kreće u ubrzani put prema EU trenutačno je ovakva: stupanj obaviještenosti o ratnim zločinima takav je da na pitanje “Znate li što se dogodilo na Ovčari kod Vukovara 1991.” 64 posto ispitanih građana Srbije odgovara da ne zna, a 36 posto da zna. Na pitanje “znate li za neki logor koji se za vrijeme ratova 1990-ih nalazio na teritoriju Srbije”, čak 94 posto odgovara da ne zna, a samo 6 posto da zna.
Podaci su to iz opsežnog istraživanja javnog mnijenja građana Srbije, koje je u ljeto 2017. za beogradski dnevni list Danas provela agencija Demostat. Građani Srbije vrlo su malo obaviješteni o ratovima koje je njihovo političko i vojno vodstvo pokretalo, o zločinima i o suđenjima za ratne zločine, kako izvan tako i u samoj Srbiji. To im pitanje nije postavljeno, ali sasvim je moguće da golema većina građana Srbije u istraživanju ne bi znala niti da je njihov današnji predsjednik 1995. na okupiranom dijelu Hrvatske govorio hrvatskim Srbima da nikad više neće živjeti u Hrvatskoj, nego da će to biti – Velika Srbija.
U takvom ozračju događa se i novo okretanje Europske unije (a s njome i Hrvatske) prema daljnjem proširenju na zapadni Balkan, i očekivani posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj, na poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Taj poziv hrvatske predsjednice srbijanskom kolegi mnogi diplomati u EU promatraju u kontekstu novog zamaha koji će dati strategija Europske komisije. Mnogi vjeruju da je Kolinda Grabar-Kitarović izabrala upravo ovaj trenutak osluškujući vjetrove koji pušu iz Bruxellesa, a Bruxelles je u novoj strategiji za zapadni Balkan koordiniran s Washingtonom. To što se čini da nije baš osluškivala vjetrove koji pušu iz Banskih dvora i Zrinjevca – odakle je Ministarstvo vanjskih poslova odaslalo priopćenje koje sugerira da se, zbog “postupaka srbijanske strane poput propagandističke i manipulativne izložbe o Jasenovcu u UN-u”, ne slaže s procjenom da je baš ovo pravi trenutak za susret visokih dužnosnika – drugi je par rukava. Ali diplomati u EU uvjereni su da je predsjednica Grabar-Kitarović odabrala ovaj trenutak za poziv Vučiću kako bi se uklopila u opće pozitivno ozračje koje će zavladati objavom Komisijine strategije za zapadni Balkan i održavanjem summita lidera 28 država članica EU i 6 država zapadnog Balkana 17. svibnja u Sofiji. Strani diplomati u Zagrebu to potvrđuju i neslužbeno govore kako su ključna veleposlanstva (ponajprije američko, ali i mnoga europska, pa i rusko) i u Zagrebu i u Beogradu mjesecima radila na tome da se susret dvoje predsjednika dogodi.
Prvi bilateralni susret predsjednice Grabar-Kitarović s Vučićem, u lipnju 2016., kada je Vučić još bio premijer, bio je dogovoren bez sudjelovanja hrvatske Vlade i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a tada potpisana Subotička deklaracija više je poslužila je Vučiću da dobije pluseve u Bruxellesu.
Hrvatska očekivanja
No, hrvatska Vlada nikad nije stala iza Subotičke deklaracije, a bilo kakva suradnja koju dogovori Predsjednica mora, da bi bila provedena u praksi, imati i provedbenu potporu Vlade. Hoće li ovaj put biti drukčije? Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac očekuje da hoće.
– Važno je da je Vlada uključena i posvećena onome što će se dogovoriti na nivou predsjednika. Ovo je od iznimne važnosti za odnose Hrvatske i Srbije, posebno važno i za regiju i za sve koji se brinu o budućnosti regije. Svako nesudjelovanje i svaka rezerva u pogledu sudjelovanja u rješavanju onoga što se treba riješiti može biti na ozbiljnu štetu onoga koji odbija to sudjelovanje – kaže Pupovac.
Kako doznajemo u MVEP-u, premijer Andrej Plenković u pismu predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru iznio je hrvatske stavove i očekivanja od nove strategije, a među ostalim napisao je da su “pitanja nasljeđa rata i dalje jedan od ključnih problema s kojima se suočavaju države jugoistoka Europe i stoga žurno treba pristupiti njihovu rješavanju”.
Naravno da ne.VL, ovo bi trebalo biti dovoljno za brisanje na 2 dana? Uz to još i ovo, živjela nam naša Hrvatska ma kakva bila, budimo ponosni na naše branitelje i Domovinski rat.Eto, prvi komentar nakon 2 dana i nakon ne znam koje zabrane jer je nedopustivo suprostaviti se jugofilima i pupofilima koji ovdje uredno vrijeđaju Hrvate, branitelje, crkvu uzduž i poprijeko.I po njih, nikome ništa.