Veliko okupljanje desnice: Pregovori Željke Markić i Tomislava Karamarka

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i liderica inicijative “U ime obitelji” Željka Markić sastali su se jučer u hotelu Arcotel u Branimirovoj ulici u središtu Zagreba. Šef najveće oporbene stranke i predvodnica tzv. konzervativne revolucije jednosatno druženje, od 11 do 12 sati, nisu proveli sami. Uz Karamarka je bio i budući HDZ-ov ministar zdravstva dr. Ante Ćorušić te Mihovil Matković, obojica, osim kao hadezeovci, poznati i kao osobni prijatelji šefa stranke s iznimno jakim vezama u crkvenim krugovima. Željka Markić povela je sa sobom Linu Zonjića, člana Organizacijskog odbora spomenute inicijative.

Kada se analizira sastav hadezeovaca na sastanku sa Željkom Markić, moglo bi se zaključiti da osnovni cilj druženja nije bila samo suradnja sa na desnici popularnom predvodnicom referenduma o ustavnoj definiciji braka nego posredno i otopljavanje odnosa s Katoličkom crkvom. Zna se da Crkva političkog saveznika nije pronašla u HDZ-u nego u HRAST-u, iz kojeg je potekla Željka Markić, i u inicijativi “U ime obitelji” preko koje je u Ustav i unesena definicija da je brak zajednica muškarca i žene. Poznavajući svjetonazor dr. Ante Ćorušića, koji se ne libi reći da je za zabranu abortusa (ne potpunu, ali dopustio bi ga samo silovanim ženama i trudnicama koje nose fetuse s malformacijama), što se i za HDZ čini prekonzervativnim, ne čudi da je upravo on poveznica između Karamarka i Ž. Markić, odnosno HDZ-a i Crkve.

Ne otkrivaju se sve karte

Da nije riječ o najjačim figurama na desnoj pozornici političke scene, ta bi kava bila doživljena kao klasični početak predizborne suradnje. Odnosi između Karamarka i Ž. Markić ipak nisu do kraja definirani. Poznato je da HDZ za izbore – europske, parlamentarne, pa kao podršku i za predsjedničke – želi okupiti što širu koaliciju desnih stranaka kako bi spriječio rasipanje glasova. Političke ambicije Željke Markić nisu do kraja iskristalizirane. Sasvim je jasno da ona te ambicije ima, ali još nije otkrila sve karte. Nagađa se da je zanimaju predsjednički izbori i da na njima navodno želi biti kandidatkinja. U tom kontekstu europski izbori nisu joj od neke važnosti. Sasvim je iluzorno očekivati da bi je HDZ podržao kao predsjedničku kandidatkinju. Stranka koja ima više od 200.000 članova i najveća je u oporbi, mora imati svog kandidata. Ipak, Željka Markić, iako je teoretski ne zanima parlament EU, na euroizborima u svibnju mogla bi testirati svoju popularnost i osvoji li respektabilan broj preferencijalnih glasova, to bi joj bio dobar kapital za predsjedničke izbore. I u HDZ-u kažu da bi ona na njihovoj koalicijskoj listi mogla sudjelovati kao neovisna kandidatkinja. Ipak, tako se i izlaže riziku lošeg prolaska kod birača, čime bi njezina aureola popularnosti, koju je stekla na referendumu o braku, bila narušena.

U HDZ-u pak kažu da je susret Karamarka i Ž. Markić bio ispipavanje terena i upoznavanje s obostranim željama i ambicijama. Politički kapital koji bi Ž. Markić donijela HDZ-ovoj listi ne bi bio zanemariv, a suradnja koju bi eventualno dogovorili bila bi dugoročna. Osim na potporu njezinih birača u savezništvu s njom, HDZ bi očito mogao računati i na potporu Crkve.

Nisu prvi kontakti

Željka Markić jučer je za Večernji list izjavila da razgovaraju sa svim strankama koje podupiru inicijativu, pa tako i s HDZ-om. Svoje političke planove nije otkrila, a i u HDZ-u su rekli da je normalno da razgovaraju s političkim istomišljenicima i da to nisu njihovi prvi kontakti. Te susrete nazivaju prijateljskima pa su im, kako kažu, tim veće besmislice koje se o odnosu Ž. Markić i HDZ-a pojavljuju u medijima.

Ipak, sasvim je jasno da Ž. Markić neće pristati na mrvice, a već sada je na EU listi HDZ-a poprilična gužva zbog ostalih koalicijskih partnera. HSS gura Marijanu Petir na peto mjesto, respektabilno mjesto želi i Ruža Tomašić. A gužva će biti i na ostalim izborima...