Karlovac je prije nekoliko desetljeća, u zlatno doba industrijske proizvodnje, imao tvornice koje su osiguravale kruh za oko 35.000 radnika. Sam grad pred Domovinski rat imao je 60.000 stanovnika, a šire područje Karlovca 1991. godine imalo je gotovo 73.500 stanovnika.
Nekadašnja karlovačka tvornica obuće Josip Kraš, zapošljavala je u najboljim danima čak 3300 radnika. Tvornica je nakon Domovinskog rata životarila, a zadnji udarac zadao joj je kontroverzni vlasnik Walter Wolf, kada je i čitava imovina tvornice, koja je završila u stečaju, rasprodana. Danas se na mjestu njezinih pogona nalazi trgovački centar. Čitava karlovačka četvrt Banija bila je puna tvornica u koju je svakog jutra dolazilo desetak najvećih harmonika-autobusa i dovozilo radnike.
Jedna od njih bila je pamučarska tvornica Vunateks kamo je na posao išlo blizu 1000 ljudi. Tvornica je upropaštena tijekom privatizacije, a na njezinoj lokaciji izgrađen je trgovački centar koji je danas zatvoren. U blizini je radila drvoprerađivačka tvrtka DIP s 800 zaposlenih. Ona postoji i dalje, no često mijenja vlasnike, broj zaposlenih varira, ali ne prelazi 100 ljudi. U istom je kvartu bila i tvornica kemijskih proizvoda KGK koja je zapošljavala više od 600 radnika, ali završila je u stečaju. Danas tvornica posluje s daleko manje zaposlenih na drugoj adresi.
Nekadašnji kompleks Tehnomerkura zamijenile su trgovine, kao i građevinsku tvrtku Novotehna u kojoj je radilo stotinu ljudi. U blizini još uvijek posluje tvornica Kordun koja je nastala 1916. Prije Domovinskog rata proizvodila je razne pile i pribor za jelo i imala oko tisuću zaposlenih. Danas je broj zaposlenih u Kordun grupi daleko manji. Na Baniji je postojalo i OTP-Opće trgovačko poduzeće koje je imalo 99 prodavaonica diljem današnje županije i u kojem je radilo oko 1100 radnika. Tvrtka danas više ne postoji; na prostoru gdje su bili skladišta i uprava sada su novi poslovni objekti.
Karlovac je imao KIK, tvornicu kože koja je u zlatno doba pokrivala 15 posto državne proizvodnje i u kojoj je radilo 400 radnika na više lokacija. Bila je tu i tvornica Konteks koja je proizvodila vatrogasne cijevi, opremu i cerade s oko 800 radnika. Karlovac je imao i tvornicu tekstila Velebit u kojoj je nekada radilo oko 1400 radnika – na mjestu bivše tvornice danas je Superkonzum, a u zgradu uprave preselila se Policijska uprava karlovačka. U blizini je poslovala i tvornica ŽE-ČE, tvornica željeznih i čeličnih proizvoda. Proizvodnja je bila organizirana na tri lokacije u Karlovcu i u Ozlju, a 1992. godine imala je 634 zaposlena, prije rata tamo je pak radilo 1400 radnika u smjenama. ŽE-ČE je imao i poseban pogon; Tvornicu potkivačkih čavala Mustad koja je još 2005. proizvodila potkivačke čavle za deve i izvozila ih u SAD, na Bliski istok i u sjevernu Afriku. Mustad ni ŽE-ČE danas ne postoje; Mustad se preuređuje u Muzej industrije.
POVEZANI ČLANCI:
KAMOD je bio tvornica tekstila s oko 300 zaposlenih, danas ga nema. Postojala je i Tvornica sanitetskog materijala Lola Ribar Karlovac koja proizvodi zavojni materijal. Početkom 90-ih ovo poduzeće imalo je oko 750 zaposlenih, no opseg poslovanja i broj zaposlenih potom su smanjivani. Tvornica Lola Ribar d.d. i danas je jedina tvrtka u Hrvatskoj i jedna od najvećih u Europi koja se bavi industrijskom proizvodnjom sanitetskog materijala. No najveća tvornica u Karlovcu bila je SOUR Jugoturbina – poduzeće za proizvodnju parnih i plinskih turbina, dizelskih motora i energetske opreme, osnovana inicijativom vojnih vlasti 1949. u Karlovcu pod nazivom Tvornica turbina Edvard Kardelj, za potrebe ratne i trgovačke mornarice. U zlatno vrijeme zapošljavala je 11.800 ljudi, od čega je 6000 bilo radnika u pogonima. Jugoturbinu je stečaj 1990-ih rascjepkao na puno manjih privatnih tvornica, od kojih samo neke posluju i danas.
– Nije bilo kvarta bez nekoliko tvornica. To su bila druga vremena. Domovinski je rat bio prekretnica, privatizacija je donijela otimačinu i obespravljenje radnika koje u novim oblicima postoji i danas – kazao je Nikola Badovinac, nekada županijski povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
GALERIJA Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva