Kekin: Izjava Željke Markić ne samo da je pretjerana, već je i bezosjećajna

Gošća današnje emisije Večernji TV-a bila je Ivana Kekin, članica Možemo koju se ovih dana spominje kao potencijalnu kandidatkinju za predsjednicu Hrvatske, u žustroj utrci koja se očekuje koncem godine. Na temu već trećih izbora koji nam slijede ove godine, ali poglavito o užarenom okruglom stolu koji se jučer održao u Saboru i najavama o uvođenju rodnih studija, Kekin je prokomentirala s Petrom Maretić Žonjom.

Jučer ste u saboru organizirali okrugli stol.  Naziv je bio "Antirodni pokret i nasilje nad ženama".  Iznijeli ste neke vrlo tragične brojke. Uz to, istaknuli ste zapravo da smo zemlja sa izrazito visokom stopom femicida. Samo u 2024. šestero žena je ubijeno. Zašto su takve brojke kod nas?

Zato smo zapravo i organizirali okrugli stol - upravo kako bismo pokazali i još jednom naglasili da je jedan od ključnih problema zbog kojeg mi imamo visoku stopu femicida, to da ne prepoznajemo kako do femicida dolazi. Dakle, svaki put kad se dogodi neki femicid,  mi imamo društvenu reakciju zgražanja i femicid se tretira kao incident. Kažemo ''Neki luđak je došao, ubio je ženu'', a ne prepoznajemo da cijeli društveni okvir u  kojem smo mi poprilično normalizirali neravnopravnost spolova dovodi do toga da imamo visoke stope nasilja i onda iz visokih stopa nasilja imate visoku stopu femicida. Dakle, femicid ne padne s Marsa. On je rezultat. 

Velika većina femicida vam dođe nakon godina psihičkog, ekonomskog, fizičkog zlostavljanja i to obično dođe upravo u onom trenutku u kojem žena kaže "dosta, želim otići". Dakle, u trenu kad ona prekida takav partnerski odnos, onda njezin zlostavljač zapravo zaključi da to tako ne može i onda ju ubije. Šest žena, a mi smo na polovici godine, i dva su slučaja teškog pokušaja ubojstva. 

Mi zapravo imamo gotovo mjesečno takvu jednu tragediju.

Mene to zaista i na osobnoj razini dira. Kad gledam vijesti navečer, imam kćer inače, ja si mislim u kakvom mi društvu nju odgajamo da ona jednom mjesečno pod normalno sluša o nekoj ubijenoj ženi u ovom društvu. Dakle, ona raste sa time da je to normalna i običajena pojava. Mislim da je to stvarno zabrinjavajuće.  

Kako se u taj društveni okvir uklapaju molitelji na trgovima, njihova borba za muževnost?  

Njihova borba je za čednost  i za to da muškarac bude autoritet u obitelji. Ja mogu zaista komentirati i njih, ali i neke druge pojave u društvu, poput molitelja pred bolnicama koji uznimiravaju žene koje trebaju prekid trudnoće ili hodova za život, koji su aktivno ove godine rekli da se zalažu za zabranu pobičaja. Radi se o pokretima koji zapravo pomažu stvaranju društvenog okvira u kojem se podrazumijeva da žena nije jednakoravnopravna. Što to znači? Ako se oni mole u javnom prostoru, to je političko djelovanje, to nije intimna molitva. Ako se oni mole za to da žene poštuju muškarce kao autoritet, to znači da se oni mole protivno ustavnim vredotama ove zemlje. Mi smo se u ustavu dogovorili kao i EU da želimo društvo u kojem su muškarci i žene jednakopravni. Citirat ću pravobraniteljicu koja je rekla da se ''oni mole za to da žena bude poslušna i da sluša ono što muškarac kaže, a femicid se događa u trenu kad žena postane neposlušna i kaže ''neću ostati s tobom''''. Naravno da je to povezano.  

POVEZANI ČLANCI:

Ukoliko je to nasrtaj na ustavne vrednote, što se jučer moglo čuti na okruglom stolu, kao i manipuliranje vjerom, zbog čega se ne traži zabrana molitelja na trgovima? Traže neke udruge civilnog društva, ali zbog čega Možemo ne zatraži zabranu molitelja na trgovima, na vlasti ste u Zagrebu?

To što smo na vlasti u gradu Zagrebu nema nikakve veze sa Zakonom o javnom okupljanju koji je na parlamentarnoj razini. Druga stvar koja je isto bitna tu za reći je da kad dođe do prava na javno okupljanje i do zakona koji takvo pravo uređuje, tu moramo biti uvijek ekstra pažljivi jer se on može zlorabiti i na jedan i na drugi način.  Ipak, sigurna sam da postoje načini kojima bi se takva vrsta javnog djelovanja jasno uokvirila od strane vladajućih, da za time ima političke volje i bez zabrani.  

Ja mislim da bi se Vlada mogla isto tako odrediti oko ove teme i reći iza kojih vrijednosti stoji ova vlada.  Kao primjer ću vam dati kako je grad Zagreb postupio prema zastavama hoda za život.  Mi naravno nikada nećemo braniti hod za život,  oni sigurno imaju pravo na javno okupljanje, ali poslat ćemo jasnu poruku da ova gradska vlast neće podržavati i stajati iza takvih prosvjeda.

Sud vam je tu dao za pravo, ali ako sam dobro shvatila, vi ste za to da vladajući ipak vide način da se to zabrane molitelji na trgovima.

Ne, ja sam baš rekla da ne bih ulazila u to postoji li pravna osnova i da li je to moguće. Upozorila sam da moramo uvijek paziti da ne dobijemo reakciju s druge strane i da zaista ne počnemo ugrožavati slobodu okupljanja kao takvu. Ja mislim da je to osjetljivo područje, ali sam isto tako rekla da je problem s vladajućima koji se nisu u stanju izjasniti oko toga kako oni to vide. Dakle, HDZ se  čitavo vrijeme drži kao da se njih te stvari ne tiču i sad im zapravo Domovinski pokret tu služi kao nekakva šarena krpa kojima poručuju kako su iznad toga. Međutim, oni ne mogu biti iznad toga zato što vode državu u kojoj je šest žena ubijeno do polovice godine.

Kako gledate na ove teorije zapravo da što više vi o tome pričate da na neki način dajete više na važnosti nego što su zaslužili? 

Mislite li da se njihova grupa povećala zato što je o tome netko govorio ili zato što su im se pridružili njihovi kolege pa iz drugih država od Poljske na dalje? Oni zaista ne dobivaju poruku od vladajućih da je tu išta sporno. Mislim da su vrlo dobro organizirani, da imaju svoje jasne ciljeve. Ti ciljevi su izvan ustavnog luka ove zemlje i zato je važno da kao društvo počnemo osvještavati na koji način je to povezano s drugim fenomenima u našem društvu kao što je visoka stopa femicida. Mi znamo uostalom iz istraživanja koja su provedena pri Filozofskom fakultetu, dakle metodološki ispravna prava istraživanja, da više od 70% građana ove zemlje apsolutno ne podržava molitelje na trgovima. Kao što znamo da su također sva istraživanja pokazala da 3/4 građana ove zemlje podržavaju pravo žene na izbor. Već ova dva podatka puno govore o tome kako velika većina građana ove zemlje želi ostati unutar društvenog ugovora kakav smo se mi dogovorili da imamo. U kojem su žene jednakopravne.  

Kad smo već kod molitelja, upravo su oni bili  zapravo tema tog drugog okruglog stola. Vaš okrugli stol je bio zapravo i reakcija na taj okrugli stol koji je organizirao Klub DP-a. Na tom okruglom stolu se moglo čuti o kršenju prava molitelja. Kako gledate na ovu izjavu Željke Markić koja se je tamo mogla čuti da se molitelje ''tretira kao Židove u nacističkoj Njemačkoj, da ih se dehumanizira, oduzima im se ljudskost''?  

Složit ćemo da je ta izjava užasno pretjerana, ali ne samo što je pretjerana nego i bezosjećajna. Zaista na neki način vrlo radikalno umanjuje svu patnju kroz koju je prošao židovski narod u Drugom svjetskom ratu i to se ne treba na taj način komunicirati, niti komentirati. Ono što je problem je da zapravo čitavo vrijeme radikalna desnica radi spinove, stvari se zaista okreću naopačke. U društvu kojem je šest žena ubijeno do polovice godine mi govorimo o tome da netko maltretira one koji bi žene diskriminirali. Na pitanje Domovinskom pokretu, koji je sada u vladi, što će biti sa zakonom o pobačaju kojeg moramo donijeti, kaže njihov predsjednik kluba da njega to ne zanima - njemu je samo bitno da se ne ugrozi pravo na priziv savjesti. U zemlji u kojoj 60% ginekologa i ginekologinja ima priziv savjesti očigledno im ništa nije ugroženo.

POVEZANI ČLANCI:

Mislite li da je realno da ova aktualna vlada donesu uopće zakon o pobačaju? Bili bi on bio nazadniji od aktualnog?

Ne, mislim da nije realno. Ustavni sud je jasno rekao da ne smije biti nazadniji. To je jedna zaštita koju imamo jer se ustavni sud tu vrlo nedvosmisleno odredio.  Ali ne, ja to ne očekujem radi toga što je tu HDZ u jednoj neugodnoj situaciji za njih. Njima je vrlo dobro jasno da većina njihovih glasača i glasačica je također za pravo žene na izbor, ali iznutra imaju struje koje bi naravno to pravo ženama ograničavale. I onda kako bi zapravo ne bi doveo do direktnog konflikta te dvije situacije, Andrej Plenković tu temu drži kao status quo.

Što je s referendumom? Bila je to jedna od vaših ideja, na kraju je propala. Postoji li i dalje možda opcija da se prikupljaju potpisi, da se pravo žene na pobačaju stavi u Ustav?

Tu treba strateški biti pametan i procijeniti kada je za to dobar trenutak upravo zato da se ne bi dogodilo još u najboljoj namjeri degradiranje trenutnih prava koja i nisu osobita, u smislu prakse. Mi to barem deklarativno imamo. Mi s drugim strankama imamo prvi draft novog prijedloga zakona i njega sada još moraju prokomentirati stručnjaci. Nakon toga ćemo pustiti taj zakon u proceduru i natjerati vladajuće da o tome raspravljamo.  

Znači ne isključujete, ne odbacujete opciju referenduma?  

Mislim da se ništa ne može isključiti, ali ne bih ga svakako niti najavljivala u ovom času.  

Drama je u državi, nad figurativno govoreći i oko rodnih studija koji se žele pokrenuti na Filozofskom fakultetu. Čega se tu desnica toliko prepala?

Oni kažu da se plaše da će se dječaci na silu pretvarati u djevojčice. Kad to izgovorim, ja ne znam kako mi glava ne eksplodira od takve ludosti. Ja mislim da se oni ničeg ne boje i oni manipuliraju jer oni jako dobro znaju da ako vi kontinuirano i konzistentno, vrlo uporno punite javni prostor takvim ludostima i ako se samo o tome priča, onda mnoge druge stvari prođu ispod radara.  Vi možete na taj način stvarati osjećaj straha i ugroze, upravljati i manipulirati afektima građana... Nije to DP ni Most izmislio, to na Zapadu se također događa, ali ja mislim da je to stvarno izrazito zloćudno po demokraciju. Ako pogledate taj primjer, mi zadnjih tjedan dana u javnom prostoru kontinuirano o tome pričamo, u zemlji koja zaista ima vrućih tema i strateški bitnijih tema. Mi ne razgovaramo o viziji društva, već o tome hoće li se na jednom studiju Filozofskog fakulteta dječake pretvarati u djevojčice. 

Predsjednik DP-a  je izjavio da od tog studija neće biti ništa. Postavlja se pitanje što je i s autonomijom Sveučilišta.

 Apsolutno. S time da su vladajući za sada odbacili taj navodni dogovor kojeg je donio Igor Peternel. Možemo malo učiti i na iskustvu. Igor Peternel je također bio vrlo samopouzdano izjavio da Milorad Pupovac nikada neće biti šef Odbora za ljudska prava, pa pozivam sve da pogledaju na saborske stranice tko je šef odbora. Oni imaju čvrste stavove, ali drže se uglavnom one ''da bi bio u pravu, moraš često mijenjati mišljenje''.  

Međutim, mi ne vidimo reakcije od strane dekana i od strane rektora. Kako vi to iščitavate?

Mi ćemo to pratiti jako pozorno. Rodni studiji u ovom času nisu ugroženi po tom ključu da, Peternel kaže da se ne mogu odvijati. Ono što je svakako ugroženo je što nam postaje normalno. Hoćemo li onda za par mjeseci zaista razgovarati o tome da Domovinski pokret odlučuje što se učiti na fakultetu? Ja se slažem da bi Sveučilište trebalo jasnije istupiti u smislu zaštite autonomije sveučilišta i jasnije poručiti da se na programe ne može utjecati na ovaj način.  

Dok se čekaju te žešće reakcije iz akademske zajednice, javili su se iz Hrvatske biskupske konferencije i oni su zapravo pozvali odgovorne u državi da promisle dobro je li potrebno uvesti rodne studije. Oni kažu da mogu imati posljedice na odgoj djece. Kakav je vaš stav tom?

Svi studiji imaju na koncu konca neke posljedice na odgoj djece. Ja bih pozvala Hrvatsku biskupsku konferenciju da pozovu također vladajuće, da se pobrinu da ljudi koji su godinama uplaćivali u zdravstvu i sad trebaju svoje liječenje, dobiju to isto liječenje.

Kako gledate na izjavu da iza svega o rodnim studijima stoji Možemo? 

Naravno da ne stojimo iza toga. To je potpuno suludo.

Rodni studiji izazvali su više pozornosti čak i od ovog kibernetičkog napada na KBC Zagreb. I sama ste liječnica. Znaju li se točne posljedice?  

Mi imamo situaciju da kad se dogodio hakerski napad na Rebro, da je istu večer izašao pomoćnik ravnatelja  i potpuno nadrealno izjavio da će do sutra ujutro sve biti u redu. Nakon toga imamo izjave vodećih ljudi sustava, pa sve do premijera Plenkovića, da je sve u najboljem redu. Istodobno sam ja razgovarala s nizom građana i razgovarala sam s kolegama koji govore da imamo situaciju da se radi izgubljenih nalaza i izgubljenih podataka ne odvijaju radioterapije. Ljudi koji imaju onkološke bolesti sada već tjednima apsolutno ne mogu doći na zračenje. Ne zna se tko se kada, gdje i koliko treba zračiti.

Što je pokazao ovaj hakerski napad? Je li pokazao da zaštita onda ne postoji?  

Svakako nije dovoljna. Prioritet je da se zbrinu ti pacijenti, a nakon toga se mora početi ozbiljno razmišljati kako da se zdravstveni sustav zaštiti.

Vi ste spominjete kao moguća kandidatkinja za predsjednicu države. Jeste li spremni za to?

Mi tu odluku još nismo donijeli. Imamo razne profile sjajnih ljudi, a ako zaključimo da tu utrku moram trčati ja, mogu reći da sam spremna. 

Mislite li da biste bili bolja predsjednica od Milanovića?

Da mislimo da je Milanović izvrstan predsjednik, onda ne bismo već mjesecima najavljivali da ćemo imati svoju kandidatkinju. Odluku ćemo donijeti najkasnije u ranu jesen.

Mislite da vaš kandidat, bili vi ili neko drugi, ima šanse?

Itekako. To će kroz kampanju itekako i pokazati. Izbori će pokazati je li Milanović razočarao birače, vidjet ćemo, ankete pokazuju da stoji dobro, ali treba to uzimati s oprezom jer su uvijek predsjednici stajali dobro. Mi ćemo maksimalno inzistirati na komunikaciji koja je primjerena.  U proteklih par godina smo mogli vidjeti iskliznuća, da tako kažem, iz tog načina komuniciranja.  Kampanja će sigurno biti i isticanje onoga što bismo mi drugačije.