Kim Jong-un obećao amnestiju za mnoge političke zatvorenike

I Sjeverna Koreja najavila je kako će sljedećeg mjeseca provesti opću amnestiju za sve osuđenike koji ovoga trenutka izdržavaju kaznu ili “preodgoj” zbog zločina prema narodu i državi. Prema priopćenju koje je objavila sjevernokorejska novinska agencija KCNA, amnestija počinje točno za dva tjedna - 1. kolovoza, no nije objavljeno koliko će ona osoba doista zahvatiti.

Kao razlog se navodi proslava sedamdesete godišnjice osnutka države, a vlada i službe sigurnosti osigurat će da se “otpušteni zatvorenici reintegriraju u društvo”, piše agencija.

Zanemareno pitanje

Vrlo je izgledno kako se amnestija provodi, unatoč službenim obrazloženjima, i u sklopu svojevrsnog približavanja Sjeverne Koreje ostatku svijeta te u sklopu normalizacije odnosa sa Seulom i Washingtonom. Iako je upravo pitanje stanja ljudskih prava bilo zanemareno tijekom nedavnih razgovora između američkog predsjednika Trumpa i sjevernokorejskog lidera Kim Jong-una, prilično je velika vjerojatnost da se amnestijom želi omekšati stav zapadne javnosti prema sjevernokorejskom režimu.

Inače, djelomične amnestije Sjeverna Koreja je već provodila u nekoliko navrata, mahom tijekom državnih obljetnica poput one od 2015. godine kada je slavljena sedamdeseta godišnjica oslobođenja Korejskog poluotoka od japanskog kolonijalizma ili 2012. kada je slavljena stogodišnjica rođenja osnivača Sjeverne Koreje Kim Il-sunga.

Prema tekstu koji je objavila KCNA, a koji se zasniva na priopćenju sjevernokorejskog prezidija, koji je nominalno donio odluku o amnestiji, Sjeverna Koreja u svakom se slučaju brine o održavanju socijalističkog modela prema korejskom modelu te o “kreativnom i naprednom životu širokih narodnih masa”.

Gulazi za preodgoj

Ipak, sasvim je izgledno kako je odluka o amnestiji donesena kao svojevrstan potez u nastavku približavanja Pyongyanga ostatku svijeta i ukidanju sankcija pod kojima se Sjeverna Koreja nalazi već cijeli niz godina.

Kim Jong-unu je jasno kako sankcije, uvedene zbog razvoja nuklearnog naoružanja, neće biti pretjerano olabavljene dok god se u zemlji nalazi velik broj logora za preodgoja “narodnih neprijatelja” jer to nipošto ne bi dobro odjeknulo u međunarodnoj javnosti.

Procjenjuje se kako je u sjevernokorejskim gulazima danas najmanje 250 tisuća zatvorenika čiji je “grijeh” političke prirode. Sjevernokorejski režim ide toliko daleko da u ove kampove nerijetko zatvara i obitelji prebjega koji su pobjegli na jug ili u Kinu iako s bijegom nisu imali previše veze.

Nakon sastanka Trumpa i Kim Jong-una, američki predsjednik došao je pod golemu kritiku javnosti upravo zato što nije potegnuo pitanje stanja ljudskih prava u toj zatvorenoj zemlji. Tada je američki predsjednik tvrdio kako je riječ o unutarnjem pitanju Sjeverne Koreje koje s denuklearizacijom i odnosima Pyongyanga i ostatka svijeta nema veze, no sasvim je izgledno da je to pitanje naknadno potegnuto.