Ekonomski, Pravni i Filozofski fakultet u Zagrebu tri su visokoobrazovne institucije koje od akademske 2017./2018. godine do danas upisuje najviše brucoša. Na prva tri mjesta s najviše upisanih studenata ovi su fakulteti uvršteni bez obzira na to što su posljednje tri generacije maturanata prije završenih upisa na fakultete imali sasvim drugačije aspiracije i ciljali na posve druge visokoobrazovne ustanove – poput Edukacijsko-rehabilitacijskog, Farmaceutsko-biokemijskog, Stomatološkog ili Medicinskog fakulteta, ali za njih na tim fakultetima nije bilo mjesta.
Ne žele se odreći novca
Upisne kvote već godinama, bez obzira na sva istraživanja Zavoda za zapošljavanje, ne prate potrebe tržišta rada. Prate isključivo potrebe određenih sveučilišta čija se vodstva očito uporno odbijaju prilagoditi tržištu rada. Princip je jednostavan, fakulteti s najvećim upisnim kvotama koje ne služe tržištu rada nažalost dobivaju i najviše novca iz državne blagajne, kao i najviše novca od školarina, a toga se ne žele odreći bez obzira na to koliko dugo u Hrvatskoj trajala kampanja prilagodbe visokih ustanova tržištu rada i unapređenju kvalitete visokog obrazovanja.
Tako se želje maturanata pretvaraju u upis na one fakultete na kojima je preostalo mjesta, a koje, među ostalim, mahom ne upisuju odlični, nego prosječni učenici koji su maturu položili s ocjenom dobar, pokazuje statistika. Tako je akademske 2019./2020. godine od 25.511 maturanata koji su pristupili državnoj maturi, sveučilišni ili stručni studij upisala njih 19.403, od čega je 1503 maturanata upisano na Ekonomskom, 787 na Pravnom, a 621 maturant na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, čija je uprava ove godine doslovce zaboravila raspisati jesenski rok za studente s obzirom na to da su imali još mjesta.
Ako se promatra uspjeh učenika upisanih na fakultete s najvišim kvotama, u spomenutoj upisnoj godini Pravni fakultet upisali su učenici čiji je prosjek na državnoj maturi iznosio 2,99, dok je prosjek onih koji su upisivali Filozofski fakultet 3,56. Jasno je da učenici s najvišim prosjekom ne samo na državnoj maturi već i na kraju četvrtog razreda srednje škole, od 2017. do 2020. godine biraju i bore se za mjesto na Fakultetu elektrotehnike i računarstva koje tri godine u svoju ustanovu doista odabire najbolje među maturantima.
Učenici s najvišim prosjekom biraju i Medicinski fakultet u Zagrebu, koji je na početku ove akademske godine upisao 249 učenika čiji je prosječni uspjeh na kraju četvrtog razreda iznosio 4,92, kao i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Ekonomski fakultet u Zagrebu nedavno se izborio za povećanje kvote za upis studenata pa je tako na toj visokoobrazovnoj ustanovi 2017./2018. godine od ukupno 19.059 učenika koji su te godine upisali fakultete ondje upisano 1097, godinu poslije čak 1476 studenata.
Riječ je o enormnom broju ekonomista, to više što se ekonomija studira ne samo u Zagrebu već i ostalim gradovima. Nasuprot ekonomiji, u tri akademske godine od 2017. do 2020. Hrvatska je, primjerice, upisala ukupno 744 studenta Medicinskog fakulteta, 431 studenta Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koji već tri godine spada u top prioritete maturanata koji ga žele upisati prije nego što pristupe ispitima državne mature i ukupno 447 studenata u tri generacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.
Bolji u školi nego na maturi
Promatra li se statistika upisa učenika na fakultete po županijama, tri godine zaredom na visokoškolsko obrazovanje odlučuje se najviše maturanata s područja Zagrebačke županije. Taj postotak u sve tri godine veći je od 75 posto, a slijede učenici s područja Grada Zagreba, iz Međimurske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, čijih se 70 posto srednjoškolaca odlučuje i na koncu izbori za mjesto na fakultetima.
Ako se promatra uspjeh, učenici s nižim prosjekom na državnoj maturi – od 2,5 do 2,63 – upisuju uglavnom Pravni fakultet u Splitu, zagrebački Agronomski fakultet, osječki Prehrambeno-biotehnološki fakultet, zagrebački Fakultet prometnih znanosti, riječko Veleučilište. Statistika ujedno pokazuje da ti učenici koji na državnoj maturi ostvaruju trojku na kraju četvrtog razreda srednje škole imaju zaključene bolje ocjene i veći prosjek.
Problem započinje još u osnovnim školama gdje se djeci gimnazije prezentiraju kao škole s najviše mogućnosti! Problem je i u inflaciji odlikaša pa tako poluprosječni učenici sa sumnjivo zarađenim peticama upisuju gimnazije koje završavaju jedva, a onda i upisuju bilo što samo da imaju kakvu takvu diplomu. Nužno je uvesti malu maturu! Nužno je poticati učenike na upis u razna strukovna zanimanja! Stipendirati još više djecu koja upisuju deficitarna zanimanja a onda im i omogućiti da ostanu raditi u Hrvatskoj! I konačno, srezati kvote za upise na pojedine fakultete! Budimo iskreni, da filozofski daljnih 10 godina ne upiše nijednog profesora povijesti ili hrvatskog i dalje bi ih bilo dovoljno na burzi da popune novootvorena radna mjesta. Ista je stvar s ekonomistima, agronomima, šumarima...