Nakon godina ignoriranja obveze da se u hrvatskim osnovnim školama uvedu nacionalni ispiti kao ključna i isključiva povratna informacija učeniku, školi, nastavniku i roditeljima o njegovu znanju nakon prve etape školovanja – Hrvatska napokon staje uz bok europskim zemljama.
Odlukom o uvođenju nacionalnih ispita Hrvatska slijedi pravila definirana u europskom referentnom okviru cjeloživotnog učenja i za sobom ostavlja Grčku kao još jedinu europsku zemlju koja nije uvela nacionalne ispite u osnovne škole.
Hrvatski i matematika
Naši će učenici, i to samo oni petih i osmih razreda, prvim nacionalnim ispitima pristupiti sljedeće školske godine. Nacionalnim ispitima provjeravat će se znanje iz hrvatskog i matematike, a bit će i modul namijenjen prirodoslovnim predmetima koji će učenici ispunjavati digitalno. Ključna je stvar nacionalnih ispita u tome da se ti ispiti neće ocjenjivati niti će se učeniku upisivati u imenik. Štoviše, učenik će dobiti rezultat o postotku riješenosti ispita. Taj postotak za nastavnike petaša služi kao ključna informacija o razini njihova znanja i trudu koji moraju uložiti radeći s određenim učenikom, dok će kod osmaša to biti ogledalo uspješnosti usvojenih znanja u osnovnoj školi.
Ti će rezultati kod osmaša ujedno školama biti i ogledala uspješnosti rada nastavnika s pojedinim učenikom. Rezultate dobivene nacionalnim ispitivanjem moći će koristiti i srednje škole pri upisu. To ne znači da se učenik po rezultatu nacionalnih ispita upisuje u srednju školu, nego srednja škola može uz sve dosadašnje uvjete za upis zatražiti i rezultat nacionalnih ispita. Za pretpostaviti je kako će tome prionuti one srednje škole koja već sada za upise koriste prijamne ispite kako bi lakše selektirale učenike koje žele upisati.
Večernji TV: Prvi intervju ministra obrazovanja Radovana Fuchsa nakon što je stupio na dužnost
– PISA-ini rezultati od 2006. do danas pokazuju nisku razinu čitalačke i matematičke pismenosti naših učenika, odnosno dokazuju da naši učenici nemaju ni osnovnu razinu znanja. Hrvatska je već bila obvezna uvesti takve nacionalne ispite, ali dosadašnja vodstva u Ministarstvu nisu prepoznala važnost u osiguranju kvalitete obrazovanja. Nitko nije u njima vidio značaj za obrazovanje. Sada se to mijenja. Nacionalnim ispitom djeca će dobiti povratne informacije o postignuću. Naravno, bit će to povratna informacija i o postignuću škole i nastavnika – kazala je Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji će biti zadužen za provedbu nacionalnih ispita.
Prvim ispitima tek će prionuti, a koliko će to koštati još se ne zna. Nacionalni ispiti, upozoravaju iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, nisu mala matura jer su razlike velike – prva je da nema ocjena, druga da se provode za trajanja školske godine, a treća da nacionalni ispiti nisu poput mature, ispiti visokog rizika. Prema svemu sudeći, nacionalne ispite učenici petih i osmih razreda neće pisati u isto vrijeme. Naime, vrlo je vjerojatno da će učenici petih razreda nacionalne ispite pisati početkom prelaska u predmetnu nastavu jer njihovi ispiti obuhvaćaju gradivo od prvog do četvrtog razreda, a osmaši će svoje ispite potkraj školovanja budući da će oni obuhvatiti gradivo od petog do kraja osmog razreda.
– Pisanje tog ispita odvijat će se u razredima i učenici će mu pristupati kao bilo kojem drugom ispitu. Znači, njihovi rezultati neće služiti kao isključivi uvjet za upis u srednju školu, već će se moći koristiti kao dodatni element. Prve nacionalne ispite pripremit ćemo tijekom ove godine, i nije nam potrebno predtestiranje budući da smo takve ispite provodili u pojedinim školama s vremena na vrijeme – kazala je Katavić.
Da je sve dogovoreno potvrdili su i u Ministarstvu obrazovanja.
Učinkovitost škola
– Nacionalni ispiti bili bi standardizirani ispiti kojima bi se provjeravalo u kojoj su mjeri učenici sposobni koristiti ključna znanja iz pojedinih nastavnih predmeta, s ciljem praćenja i unapređivanja učinkovitosti rada u školama. Nacionalni ispiti ne rezultiraju ocjenama, odnosno padom i prolazom, već podacima na osnovi kojih se može usporediti uspjeh pojedinog učenika, razreda, škole u odnosu na rezultate cijele generacije učenika – rekli su za Večernji list u Ministarstvu obrazovanja.
HVALA DRAGOM BOGU. A trebalo nam je samo cca 20 godina da to shvatimo. O tome govorim, pišem u Večernjem i nastupam u TV emisijama posljednjih 20 godina.