U Ukrajini, zemlji podijeljenoj na dva dijela barikadama na Trgu neovisnosti, događaji su ušli u zonu neizvjesnosti u kojoj malo tko može prognozirati kako će prosvjedi završiti, a ne zna se ni tko zapravo predvodi prosvjednike. Nema jasnog vođe koga bi podržala masa na Maidanu, na trgu: jedini koji bi nakon zatvaranja Julije Timošenko mogao biti blizu te pozicije bivši je boksački šampion Vitalij Kličko koji sa svojim Udarom ima 40 od 450 mjesta u ukrajinskom parlamentu.
Međutim, prije desetak dana i on je doživio poniženje kad je pokušao zaustaviti agresivne prosvjednike, posuli su ga pjenom iz protupožarnog aparata. I to je znak, kaže politolog Tihomir Cipek, da Kličko možda i nije popularan među prosvjednicima.
– Ovo što se događa u Ukrajini nije “Narančasta revolucija 2”, više je to neka siva revolucija. Sad više nema nade i oduševljenja, nema jasnog cilja, ljudi su razočarani, gotovo očajni, a među prosvjednicima ima i ultranacionalista – kaže.
Američka priča na istoku
No boksački prvak Kličko, koji ovih dana pokušava umiriti rasplamsale strasti u Kijevu, prošloga je ljeta najavio kandidaturu za predsjednika Ukrajine 2015. godine! Nakon glumca Ronalda Reagana na čelu SAD-a te bodibildera i glumca Arnolda Schwarzeneggera koji je bio guverner Kalifornije, bila bi to priča nalik na američku u zemlji za koju se stoljećima bore Rusija s jedne i zapadnoeuropske sile s druge strane. Glumac Reagan dobiva dobre ocjene za svoje vodstvo zemlje, Schwarzenegger baš i ne, Kaliforniju je ostavio u dugovima. Kličko je uspio svoju stranku Udar – Ukrajinska demokratska alijansa za reforme – na izborima pozicionirati na treće mjesto po podršci u Ukrajini, no ta podrška ipak nije velika, oko 13 posto, i analitičari ga uglavnom ne vide kao istinskog vođu oporbe proruskoj vlasti Viktora Janukoviča.
Kličko je kao boksač slavan u cijelom svijetu, ima i snažne udarce i otpornost na protivničke udarce, protivnike s rijetkim izuzecima ruši nokautom pa ima dosad najveći postotak borbi u kojima mu je protivnik završio na podu: 92,5 posto. No Vitalij je svoju sportsku karijeru upotpunio i školovanjem, završio je kineziologiju i doktorirao. Rođen je 19. srpnja 1971. godine u Kirgistanu, tada dijelu Sovjetskog Saveza, u obitelji doseljenika, a s bratom Vladimirom, koji je također doktor kineziologije, uspio je osvojiti i držati četiri najveća boksačka naslova u teškoj kategoriji. Boksač s nadimkom dr. Željezna šaka, poznat i po čeličnoj bradi, u politici se aktivirao još u doba Narančaste revolucije prije deset godina, povukao se iz boksa, postao savjetnikom predsjednika Viktora Juščenka, vođe narančaste revolucije, čije je lice izrovano ožiljcima nakon što je otrovan. Kličko se baca u politiku i želi postati gradonačelnikom Kijeva, ali ne uspijeva, osvaja drugo mjesto sa 26 posto glasova. Kličko se vraća boksu, karijeri koju je počeo baveći se kick-boksom, osvajajući medalje, kao boksač pobijedio je 1996. u sva svoja 24 meča i s bratom odmah dobio ugovor s njemačkom tvrtkom pa su braća otad i živjela u Njemačkoj.
Osim Klička, među potencijalne lidere moglo bi se uvrstiti i Arsenija Jazenjuka, 39-godišnjeg političara, koji je na posljednjim predsjedničkim izborima osvojio svega 6,69 posto. – Jazenjuk pripada ukrajinskim nacionalistima koji imaju podršku u zapadnim dijelovima zemlje, ponajprije u Galiciji, konzervativan je, ali i neoliberal koji zanemaruje pitanja socijalne pravednosti – kaže Cipek.
(Foto:Reuters/Pixsell)
Jazenjuk, koji je odbio mjesto premijera koje mu je ovih dana ponudio predsjednik Janukovič, diplomirao je pravo i ekonomiju, a karijera mu se uspinjala vrlo strmo. Radio je u jednoj od najvećih ukrajinskih banaka, a već sa 29 godina postao je viceguverner ukrajinske narodne banke, dvije godine potom postaje ministar gospodarstva, a nakon izbora 2007. godine postaje predsjednik parlamenta, uz podršku Julije Timošenko i Naše Ukrajine.
Smijenjen je s tog mjesta nakon što je s Timošenko i Juščenkom uime vlasti tražio pristupanje Ukrajine u NATO.
Dakle, imamo boksača koji je dobio 13 posto i bankara koji nije dogurao ni do 7 posto podrške birača pa se čini da lideri koje gledamo na ekranima i nisu uvjerljivi u svojim liderskim ambicijama, a neredi na Maidanu vjerojatno im nisu digli popularnost.
Podijeljeni i u Beču
I dosad su rezultati izbora redovito bili tijesni, a pitanje je bi li Janukovič izgubio izbore unatoč prosvjedima. Zato bi zapravo, kaže naš sugovornik, jedini pravi izlaz mogli dati pregovori EU i Rusije, samo tako bi se moglo pronaći rješenje za duboko podijeljenu zemlju kojoj sada prijeti proglašavanje izvanrednog stanja.
– Koliko su Ukrajinci podijeljeni, najbolje ilustrira redovita slika iz crkve koju im je u Beču sagradila Marija Terezija jer i u toj su crkvi Ukrajinci podijeljeni – ističe Cipek. Zapravo, najveći su propust napravili upravo lideri Narančaste revolucije koji su imali šansu provesti reforme, ali to nisu učinili.
Viktore, vrata su ti tamo... Zoki, copy paste