Grabar-Kitarović: Plaću od 3000 kuna imala sam zadnji put 1991.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je na 26. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista iskazala zadovoljstvo pozitivnim ekonomskim kretanjima, pohvalila Vladine reformske mjere, ali i upozorila na ključne probleme s kojima je i gospodarstvo i dalje suočeno te predložila nekoliko mogućih rješenja.

Grabar-Kitarović je u svom obraćanju na temu "Ključni izazovi i preduvjeti ekonomskog razvoja Republike Hrvatske“ među pozitivnim iskoracima u proteklih godinu dana, od prošlogodišnjeg susreta u Opatiji, istaknula realni rast BDP-a od 2,9 posto, nastavak gospodarskog rasta u prvoj polovici ove godine, realni rast prometa u maloprodaji u prvih osam mjeseci od 3,5 posto, kao i povoljna kretanja zaposlenosti.

Dodaje tome i višak proračuna opće države prošle godine u iznosu 2,8 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a, a u prvom polugodištu ove godine u iznosu 1,6 milijardi kuna ili na razini 0,4 posto planiranog BDP-a. Navodi i smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u s 80,2 posto krajem 2016. godine na 74,3 posto BDP-a, koliko je iznosio krajem lipnja ove godine, odnosno 284,1 milijardu kuna.

"Navedeni podaci jasno upućuju na činjenicu da smo napravili određene pozitivne pomake u kontekstu povećanja gospodarskog rasta, smanjenja nezaposlenosti te dovođenja u red sustava javnih financija. Ti rezultati nam mogu pružiti određeno zadovoljstvo, ali nam ne smiju dopustiti da spavamo na lovorikama. Oni moraju biti tek prvi korak i poticaj za dostizanje našeg pravog cilja, a to je rast od 5 posto na godišnjoj razini”, poručila je, dodavši da jedino takva stopa rasta može omogućiti stvarni ekonomski razvoj.

U pogledu porezne reforme Grabar-Kitarović ističe da je ukupnim poreznim rasterećenjem od 6,3 milijardi kuna hrvatsko gospodarstvo dobilo znatan impuls, koji bi trebao rezultirati još većim gospodarskim rastom.

Smatra da je ministar financija Zdravko Marić, za razliku od nekih drugih ministara financija koji su dodatnim poreznim opterećenjem gušili gospodarstvo, "napravio u tom segmentu dobar posao i pokazao kako ga porezno rasterećenje može potaknuti”. Drži da je potrebno povećati pravednost oporezivanja dohotka iz svih izvora i to ne kroz uvođenje dodatnih razreda i stopa "već kroz uvođenje sintetičkog poreza, prema kojem bi se cjelokupni dohodak oporezivao jednako – neovisno o izvoru iz kojeg se stječe".

Naime, trenutno se dohodak od rada oporezuje progresivno, a dohodak od najma nekretnina povlaštenom stopom od 12 posto i to samo 70 posto osnovice. "To i neki drugi porezi pretvorili su nas u društvo rentijera. To možemo promijeniti i porezna politika tu može pomoći”, poručila je predsjednica.

Smatra i da se što manje treba oslanjati na korištenje sniženih stopa PDV-a jer one, rekla je, bespotrebno kompliciraju sustav pod parolom da se njima ispravlja regresivan učinak PDV-a. "To je djelomično točno, ali građani s nižim dohocima bi vjerojatno bili sretniji da im se za taj iznos rastereti plaća pa da mogu sami odlučiti na koji način će potrošiti taj novac”, dodala je.

Jačanje drugog mirovinskog stupa jedini ispravni put

Vezano uz mirovinsku reformu, upozorava da je „hrvatski mirovinski sustav u postojećim okolnostima neodrživ i predstavlja najveći fiskalni rizik za državu”. Smatra da je jačanje drugog stupa jedini ispravan put za unaprjeđenje sustava uz racionalizaciju troškova, napose naknada, i određenih zahvata u domeni strukture ulaganja mirovinskih fondova.

"Osim toga, s obzirom na demografske trendove – postupno podizanje dobne granice odlaska u mirovinu, uz motiviranje zaposlenika za što kasniji odlazak u mirovinu, može pridonijeti održivosti sustava”, ocijenila je.

Pohvalila je napore ministra rada i mirovinskoga sustava Marka Pavića koji „idu u smjeru održivosti mirovinskog sustava” te ocijenila da se aktualnim prijedlogom mirovinske reforme predlažu koraci u dobrome smjeru. "No, to nije dovoljno jer moramo biti svjesni da bez veće promjene odnosa zaposlenih i umirovljenika i radikalnog poboljšanja demografskih trendova - nijedan mirovinski sustav neće biti dugoročno održiv”, upozorila je.

Grabar-Kitarović smatra da je Hrvatskoj potreban društveni ugovor, svojevrsni dogovor između Vlade, sindikata i općenito svih u društvu oko mirovinske reforme, jer se ona "ne bi smjela koristiti u dnevnopolitičke svrhe i za dobijanje političkih bodova".

Predsjednica ističe da veliku pažnju pridaje decentralizaciji, fiskalnoj i funkcionalnoj, i regionalnom razvoju te u tome kontekstu hvali Vladine porezne mjere jer su dovele do pozitivnog iskoraka prema intenzivnijoj fiskalnoj decentralizaciji, učinkovitijem fiskalnom izravnanju i ujednačenijem regionalnom razvoju.

"Tim smjerom treba ići dalje ako ne želimo da pojedini krajevi Hrvatske u potpunosti izumru. Držim da u daljnjem procesu decentralizacije treba veću ulogu dati imovinskim porezima te povećati učinkovitost naplate prihoda, ali i autonomiju lokalnih jedinica u prikupljanju poreza”, smatra Grabar-Kitarović.

Naglašava i potrebu jačanja administrativnih i financijskih kapaciteta lokalnih jedinica za apsorpciju sredstava iz europskih fondova jer, navela je, porazan je podatak da gotovo svaki četvrti grad (32 od 127) od ulaska u EU nije povukao nikakva sredstva iz EU fondova.

Spomenuvši nedavno Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o globalnoj konkurentnosti ili najnovije izvješće Svjetske banke Doing Business, koja potvrđuju kako se ključni problemi nalaze u slabosti institucija i niskoj razini produktivnosti državne administracije, sporom i tromom pravosudnom sustavu, lošem poslovnom okruženju, rekla je da kroz reformu državne administracije i pravnog sustava treba u što većoj mjeri s poduzetnika skinuti teret birokracije i smanjiti pravnu nesigurnost.

U kontekstu reforme javnog sektora, posebno je naglasila potrebu za reformom pravnog sustava istaknuvši da je kvalitetan i učinkovit pravni sustav preduvjet za stvaranje okruženja povoljnog za ulaganja i poslovanje, a time i za gospodarski rast.

Da bi podcrtala važnost učinkovitog pravnog sustava navela je primjer tvrtke u obiteljskom vlasništvu, povratnika iz Njemačke, koji su joj se požalili da vrlo teško posluju u „nesređenoj“ državi, navodeći da zbog dugotrajnosti osam sudskih postupaka od kojih većina traje po 10 i više godina ne mogu naplatiti svoja potraživanja te stoga planiraju spakirati kofere i vratiti se u Njemačku. "Ukratko, ne bismo smjeli dopustiti da nam procesi na sudovima traju nekoliko godina, što nažalost nije rijetkost”, poručila je.

Najveći problem nedostatak jasne vizije i strategije razvoja

Najvećim problemom hrvatskog gospodarstva, smatra „nedostatak jasne vizije i strategije razvoja” te kaže kako se „moramo odlučiti što želimo prezentirati i čime se želimo dugoročno pozicionirati na europskom i svjetskom tržištu”.

U tom kontekstu ističe turizam te upozorava da je činjenica kako on sa svim svojim izravnim i neizravnim učincima generira gotovo 20 posto BDP-a istodobno „impresivna i poražavajuća”. Pitanje je, dodaje, koliko je dugoročno održiv sadašnji koncept turizma koji se u najvećoj mjeri temelji na „suncu i moru“, a postojeća prometna i komunalna infrastruktura sve teže odolijeva pritisku povećanja broja gostiju.

Komparativnu prednost Hrvatske vidi u sektoru poljoprivrede. „Nevjerojatno je da Nizozemci rade poldere kako bi zadovoljili potrebe za svojom poljoprivrednom proizvodnjom – dakle stvaraju plodno tlo isušivanjem obale, a mi imamo izuzetno plodno i kvalitetno tlo koje velikim dijelom nije u funkciji”, navela je. Možda je i točno, dodaje, da je poljoprivredu uništio uvoz, no to znači, kaže, da smo u Europsku uniju ušli nespremni i da nismo imali post-pristupnu strategiju.

"Vjerujem kako su dovoljna ova dva primjera – turizma i poljoprivrede – za dočarati koliko je problematično ne imati strateška opredjeljenja i koliko nedostatak jasne vizije i strategije razvoja gospodarstva može unazaditi i ono u čemu imamo izrazitu komparativnu prednost”, ocijenila je.

Hrvatska primarno mora raditi na promjeni strukture svoga gospodarstva prema proizvodnji tehnološki složenijih proizvoda s većom dodanom vrijednošću i stvoriti preduvjete za rast produktivnosti i razvoj privatnog sektora, napose u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, ne zapuštajući javna poduzeća, poručila je te u tom kontekstu istaknula i važnost reforme školstva. "To je važno prije svega zbog naših ljudi koji, razočarani, napuštaju Hrvatsku. Ako želimo taj trend zaustaviti ili preokrenuti – moramo prije svega osigurati tim ljudima radna mjesta i povećati plaće”, rekla je.

Rekla je i kako je zadnji puta 3000 kuna plaće imala 1991. godine na početku karijere, javlja N1.

Na kraju je upozorila i da je jasna vizija i strategija gospodarskog razvoja osobito bitna „u kontekstu geopolitičkih preslagivanja, u kojima Hrvatska treba kapitalizirati svoj položaj s aspekta geoprometnih pravaca i energetskih tokova, ali i stalnih poslovnih i tehnoloških promjena” kako bi postala prometnim sjecištem i snažnim energetskim čvorištem cijele Europe.

"Ja sam veliki optimist i mogu sa sigurnošću kazati kako u svim svojim nastojanjima možemo uspjeti. Imamo dovoljno vlastite mudrosti i pameti, ali nam treba malo više odlučnosti, proaktivnosti i optimizma”, zaključila je predsjednica.