Plutajući LNG terminal na Krku bi, ispune li se planovi, mogao biti funkcionalan do 2021. godine, čulo se na konferenciji “Energetska sigurnost u Hrvatskoj i šire” u organizaciji Centra za obnovu kulture i uglednog američkog think-tanka Heritage Foundation. Planovi prije svega ovise o interesu ulagača, odnosno zakupaca na samom projektu, ali u LNG Hrvatska su optimistični da će ovaj krug natječaja, otvorenog do 20. prosinca, pokazati jači interes od dosadašnjeg. Uspjeh projekta odredit će interes Mađarske za LNG terminal na Krku, ali i ostalih korisnika plina u regiji, obzirom da je projekt i zamišljen kao regionalni energetski hub.
Proizvodnja plina pada 8%
– Sada je najbolja prilika da Hrvatska postane energetsko čvorište cijele Europe, ali su potrebna značajna ulaganja pri čemu su ključni projekti krčki LNG terminal i jonsko-jadranski plinovod – rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i istaknula da je energetska sigurnost u Europi među glavnim ciljevima. Europska unija zato fokus stavlja na diverzifikaciju izvora, opskrbljivača te opskrbnih pravaca, pojasnila je, pa dodala da će se ulagati u razvoj južnog plinskog koridora i čvorišta LNG-a diljem EU. Koliko je Europi važna energetska neovisnost pokazuje i podatak iz 2014. po kojem je Europska unija uvezla energiju i energente vrijedne 400 milijarde eura, čime je zapravo najveća uvoznica energije u svijetu. U tom kontekstu radi se i na hrvatskoj nacionalnoj strategiji energetskog razvoja, koja bi trebala biti gotova do kraja godine.
Predsjednica K. Grabar-Kitarović naglasila je da se u Hrvatskoj godišnje troši oko 2,6 milijardi prostornih metara plina, pri čemu domaća proizvodnja doseže tek oko 60 posto, a ostalo se uvozi.
– Domaća proizvodnja smanjuje se po prosječnoj godišnjoj stopi od 8 posto te je izgledno da će se nastaviti smanjivati i u budućnosti, što znači da ćemo sve više ovisiti o uvoznom plinu. U tom kontekstu krčki LNG terminal važan je čimbenik diverzifikacije opskrbe plinom i povećanja sigurnosti opskrbe tim energentom za Hrvatsku, ali i za srednju i jugoistočnu Europu – rekla je predsjednica. Ona vidi veliku priliku i u razvoju južnog plinovoda, odnosno jonsko-jadranskog plinovoda, priključka većeg TAP-a koji bi prolazio preko Albanije, Crne Gore i Hrvatske te omogućio milijarde kuna prihoda od prijevoza plina do središnje Europe, ali i veću iskoristivost i atraktivnost LNG terminala na Krku. Ta su dva projekta prepoznata i u sklopu Inicijative tri mora koju je K. Grabar Kitarović i pokrenula u suradnji s Poljskom.
– Ostvarenjem svih tih projekata Hrvatska će konačno kapitalizirati vrijednost svog geostrateškog položaja i postati će snažnim energetskim čvorištem cijele Europe – zaključila je predsjednica.
Odluka o brodu u studenom
Plutajući LNG terminal, projekt kojeg vodi direktorica LNG Hrvatska Barbara Dorić mogao bi biti realiziran u iduće dvije godine. U tijeku je natječaj za kupnju plutajuće jedinice za skladištenje i uplinjavanje tekućeg prirodnog plina. Pristigle su tri ponude za brod-plutajući LNG terminal, evaluiraju se te bi se do kraja studenog trebalo znati tko će biti odabran. Prema uvjetima natječaja maksimalna cijena broda je 160 milijuna eura, a ponude su u tom okviru. Odabrani ponuđači obvezni su uložiti u LNG terminal i postati suvlasnici 25-49% udjela u društvu. Do 20. prosinca otvoren je i natječaj za zakupce LNG terminala, a B. Dorić je optimistična u uspjeh samog natječaja. Ako se oba natječaja uspiju završiti do kraja godine izgledno je da će terminal na Krku i proraditi 2021. godine.
Pogledajte i video s Večernjakove konferencije Hrvatska kakvu trebamo:
Grabar-Kitarović: Hrvatska može postati snažnim energetskim čvorištem cijele Europe a trotoar van ograde Bijele Kuće mora postati sastajalište svih nemočnih i nebitnih predstavnika zabačenih zemalja koji nesmiju unutra da uživo vide Donalda i Melaniju.