Kraftwerk je Nikola Tesla kulturne scene, ali tek je 2018. osvojio prvi Grammy

Zvuči nevjerojatno, ali njemački bend Kraftwerk tek je 2018., prije nekoliko tjedana, dobio prvu nagradu Grammy u konkurenciji (ne računajući prijašnje priznanje za poseban doprinos 2014.), što dovoljno govori koliko se u masovnoj industriji zabave cijene pionirski pothvati na suvremenoj kulturnoj sceni. Budući da je od sedamdesetih godina 20. stoljeća naovamo zadužio popularnu glazbu kao malo tko, nagrade su stigle prekasno. Za Kraftwerk to ni nije bilo važno jer je svoju poziciju vizionara odavno potvrdio golemim utjecajem na gotovo sve što, vezano uz elektroničku glazbu, slušamo i danas, uključujući pri tome i javna priznanja mnogih glazbenika da je na njih imao ključan utjecaj.

Bowiejeva posveta

U ljubljansku Halu Tivoli Kraftwerk dolazi 22. veljače, a nakon toga krajem ljeta otvara ovogodišnji festival Dimensions u pulskoj Areni. S aktualnim projektom „3D“ – nastavkom turneje po svjetskim muzejima za čiji su live album i osvojili Grammy – nude tehnološki pomak audiovizualne prezentacije glazbe i iz muzeja se premještaju u velike dvorane. Moglo bi se reći da je Kraftwerk bio Nikola Tesla napredne, futurističke rock-scene i elektronike sedamdesetih. Presudno je utjecao na smjer razvoja popularne glazbe pa se već sredinom sedamdesetih mogao primijetiti utjecaj njegova novog glazbenog rječnika na srednju struju rocka. Suvišno je spominjati da razvoj techna i drugih elektroničkih žanrova glazbe ne bi bio isti bez njihovih prethodnih pothvata.

David Bowie berlinsku je fazu s albumima “Low” i “Heroes” djelomice modelirao po načelima Kraftwerka, uključujući i posvetu njihovu članu Florianu Schneideru pjesmom “V2 Schneider”. Od kompletnog elektro-pop ešalona osamdesetih do Massive Attack, Mobyja, Nine Inch Nailsa i „zadnjeg DJ-a“ na planetu, utjecaji Kraftwerka osjetili su se u svakoj glazbi koja je zagovarala suživot tehnologije i ljudi.

Ti su dečki bili najprobojniji elektroničari sedamdesetih, perjanice krautrocka koje je nakon electro-popa osamdesetih i sastava kao što su Depeche Mode, Heaven 17, Human League i drugih, novo vrijeme ravea i trancea ponovno izvuklo na površinu. Jer baš je motorika glavni dio “mašinske” glazbe rock-naučnika iz Düsseldorfa koji je u radovima poput “Trans-Europe Express”, “Authobahn” ili “Computer World” pokušao spojiti ljudsko i tehnološko, uvesti “umjetnu inteligenciju” u glazbu prije Spielberga na filmu. Pa i danas mijenjaju mogućnosti izražavanja i idu dalje projektom „3D“ koji gleda u već sasvim izglednu tehnološku stvarnost.

Kao njemački izvozni proizvod presudno su utjecali na smjer razvoja popularne glazbe i primjenjivost elektronike u glazbi, kao i na sasvim novu percepciju mogućnosti drukčijeg izražavanja. Kraftwerk je nešto poput „Matrixa“ popularne glazbe, „roboti s dušom“ koji su promijenili kod i dotadašnja značenja elektroničkog rukopisa, vizionarski pogađajući budućnost i usput otkrivajući nove mogućnosti elektroničkih kreacija. Teško je uopće zamisliti danas udomaćene pojmove poput techno, electro-pop ili electro-funk bez Kraftwerka, postave koja je pokazala da izvedbe elektroničke, programirane glazbe mogu biti jednako uzbudljive kao i nastupi uživo, dakako, ako je kreacija jednako uvjerljiva.

Njemačka kulturna sila

A za razliku od mase pomodnih epigona, Kraftwerk je bio i te kako uvjerljiv te je usput potpisao i seriju programatskih „hitova“ „The Man-Machine“, „Computer World“, „The Robots“, „Pocket Calculator“, „Music Non Stop“, „Tour de France“, „Autobahn“, „The Model“, „Neon Lights“, „Radioactivity“ i „Trans Europe Express“. Dva desetljeća stanke od posljednje turneje u osamdesetima do prvog povratka 2004. nije mu nimalo naštetio jer, dok „normalnim“ glazbenicima primjećujete bore, vizualni dojam Kraftwerka oduvijek je bio pod sasvim drukčijim mjerilima.

A već je sredinom sedamdesetih bio toliko ispred svog vremena da je najavio sutrašnjicu, tj. današnje stanje u popularnoj glazbi, umjetnosti i tehnologiji, koji sad s projektima kao što je „3D“ provode u djelo.

Idejni europocentrizam koji je radikalno uveo u pop-glazbu suštinski je imao antirock’n’roll stav, da bi naposljetku pomogao toj istoj rock-kulturi da postane bogatijom i širom kakva je danas. I dok je buduća kancelarka Angela Merkel još bila premala da bi razmišljala kojim putem Njemačka treba nastaviti da bi ostala vodeća ekonomska sila, Kraftwerk je već bio vodeća njemačka kulturna sila koja je promijenila i teško osvojivu tvrđavu anglosaksonskog rock-imperija, do te mjere da je utjecao čak i na afroamerički hip hop.