Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever, za Večernji list komentirao je sastanak ministra Filipovića s predstavnicima 10 trgovačkih lanaca te smatra kako je svaki pokušaj da se utječe na visinu cijena dobar, no da treba znati kako su cijene divljale i prije 31. prosinca prošle godine, a na koje se razine sada, po Vladinu prijedlogu, cijene trebaju vraćati.
"Sve što se može napraviti je dobro u uvjetima u kojima se s cijenama događalo ovo što smo svi skupa iskusili. Posebno kad je riječ o cijenama hrane. Obzirom da su cijene divljale i ove godine može se nešto postići vraćanjem situacije na kraj lanjske godine, međutim treba se jasno prisjetiti da su cijene divljale tijekom cijele prošle godine, pogotovo u drugom dijelu godine, a naročito u zadnjem tromjesečju kad su mnogi dizali svoje cijene ususret Euru da ne bi stršali kad se uvede euro. Tako da su se mnogi prilagodili i namirili već i puno prije toga. No, i ovo, ako uspije, može biti neki pomak, ne dugoročno, ali može donijeti barem nešto u uvjetima u kojima je situacija izuzetno teška, pogotovo na području hrane.“ – smatra Krešimir Sever koji dodaje i kako ne treba , u smanjenju cijena, gledati samo trgovačke lance nego i „na opskrbljivače, otkupljivače, prerađivače jer su i oni svi dizali cijene“.
"Treba baciti pogled na lanjsku godinu i vidjeti kakvu su dobit ostvarili lani takvi poduzetnici.“ – napominje Sever koji podsjeća i kako su nedavna izvješća FAO-a pokazala da je cijena hrane u svijetu padala u zadnje vrijeme, a kod nas rasla.
"Dakle, uistinu ima tu dosta što nije logično i sasvim sigurno tu treba nešto napraviti. Sama Vlada tu ima malo manevarskog prostora. Kad je probala s PDV-om vidjelo se zapravo da je PDV jedino ostao uskraćen državnom proračunu, a da na drugoj strani nitko nije spuštao cijene ili je to učinjeno jednokratno pa su ih vrlo brzo digli. Jasno je da kod nas, nešto što bi se u drugim zemljama moglo govoriti kao pitanje savjesti ili nečega, kod velikog dijela, ne samo trgovaca, nego i kod otkupljivača, prerađivača i nema. Osim toga neki veliki trgovački lanci koji kod nas djeluju su se u matičnim državama ponašali bitno drugačije nego kod nas, pa je tu i pitanje bezobrazluka.“ – ističe Sever dodajući kako je u mogućem utjecanju na trgovačke lance i poduzetnike ipak i velika uloga građana.
"Ako Vlada barem jednog uspije nagovoriti o spuštanju cijena na 31.12. tada bi građani trebali dalje raditi pritisak da i drugi to čine. Da onda kupuju tamo gdje je netko čuo poziv koji u biti nije pitanje Vlade nego pitanje građana kojima prodaju, pa da građani bojkotiraju ove druge koji to ne učine. Ali treba opet biti svjestan da je i takva mjera u konačnici opet kratkotrajna mjera jer će slobodno tržište i to brzo sve izregulirati. No, moglo bi imati neki kratkotrajni učinak.“ – smatra čelnik NHS-a.
VEZANI ČLANCI:
U tom sindikatu su i ranije isticali kako je na prosječnog hrvatskog stanovnika utjecaj cijena hrane daleko veći nego sama stopa inflacije u koju ulaze i drugi segmenti. Tako da je i ova inflacijska kriza mnoge Hrvate pogodila puno više nego je puka stopa inflacije.
"Moramo razumjeti da svako kućanstvo ima svoju subjektivnu inflaciju koja se tiče samo njega u odnosu na ono na što troši i koliko troši. Ali, činjenica je da što je zemlja siromašnija to je veći udjel troška hrane i bezalkoholnih pića u mjesečnoj potrošnji. Razvijenije europske zemlje su do ove inflacijske krize imale udio troška hrane između 8 i 10 posto, prosjek Europe se kretao između 13 i 14 %.
Hrvatska je u to vrijeme bila sa udjelom troška hrane negdje oko 27 posto, tj. 27,2 %. Taj postotak je stariji i ne održava nigdje stvarno stanje jer je zaista došlo do drastičnog povećanja cijene hrane i ti udjeli su drugačiji sada sigurno. I sad opet, za one koji imaju prosječne mirovine ili niže od minimalne plaće udjeli troška hrane dolaze do vrtoglavih 40 do 50 posto i više. I kad vidite da su iznad stope inflacije za 50 do 60 posto rasle cijene hrane, onda se vidi da je na tom rastu cijene hrane najviši udar na kućanstva.“ – zaključuje Sever.
VIDEO Ljudi pitaju za cijenu i odu: Zbog poskupljenja povrća odustaje se i od zimnica
Kada bi se, tamo gdje ja živim, Lidl i Kaufland ponašali ovako kako se ponašaju u Hrvatskoj onda bi ih Nijemci masovno bojkotirali! U petak sam u jednom Kauflandu u Njemačkoj kupio nektarine po 1,79€. Danas u mojem gradu u Hrvatskoj iste takve nektarine koštaju 2,49€. Prošao sam kroz trgovinu pogledao cijene i uglavnom sam ih doživio kao pljačku nad potrošačima.