Ne možemo bez kruha

Kruh ujutro, popodne i navečer - godišnje pojedemo 62 kg pekarskih proizvoda

Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
Kruh ujutro, popodne i navečer - godišnje pojedemo 62 kg pekarskih proizvoda
17.10.2018.
u 12:18
Zabrinjava trend rasta uvoza proizvoda s dodanom vrijednosti u kategoriji kruha kojih smo lani uvezli za više od 50 milijuna eura
Pogledaj originalni članak

Pecivo za doručak, ručak i večeru, obično, slano ili slatko – zašto ne, pitaju se potrošači kojima je, pogotovo u većim gradovima, sve teže zaobići mirise koji ih mame na brzi obrok “s nogu”. Naviknutost na stalnu ponudu svježeg, mirisnog, hrskavog kruha i peciva, kojima su nas razmazili pekari i trgovci, lani je domaćoj pekarskoj industriji donijela 4,53 milijarde kuna prihoda, oko 330 mil. kuna više nego godinu ranije.

No potrošnja i dalje raste, a s njome i daljnji uvoz pekarskih proizvoda koji ne silaze s ljestvice top tri uvozna poljoprivredno-prehrambena proizvoda u Hrvatsku.

Mali obrti 2/3 proizvodnje

Lani smo uvezli kruha, peciva, keksa i kolača za vrtoglavih 129,1 milijun eura ili gotovo milijardu kuna, što je za 8,2% više nego godinu ranije. Kruha smo uvezli 9,5 tisuća tona, oko tisuću tona manje nego u 2016., no zabrinjava daljnji trend rasta uvoza proizvoda s dodanom vrijednosti poput pizza, pita i slično od 16%, koji se kao i kruh uglavnom uvoze zamrznuti i samo dopeku u trgovačkim lancima, te slatkih pekarskih proizvoda u kategoriji kruha s grožđicama, panetonnea, puslica, kroasana od 17%, kojih smo uvezli za više od 50 mil. eura.

Ipak, i uz tako enorman uvoz, ima prostora za rast novih tvrtki. Prije 13 godina bila su registrirana 322 trgovačka društva za proizvodnju kruha, peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, 2014. njih 788, a čak 875 u 2017. godini, kaže Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, udruženja mlinsko-pekarske industrije, ističući da tomu treba pribrojiti i oko 2000 pekarskih obrta koji proizvedu oko dvije trećine od ukupne proizvodnje od 370.000 tona.

Pšenice trebamo sve manje

Kad bi se gledala samo industrijska proizvodnja kojoj konkurira “industrijski” uvoz – koji diže profit Spara, Kauflanda, Lidla i drugih trgovaca koji vani zakupljuju cijele tvornice da proizvode za njih, zamrzavaju, a oni ih samo dopeku – reklo bi se da nam je svako treće slano ili slatko pecivo na tržištu iz uvoza kao i svaka 14. štruca kruha. No u kontekstu ukupne proizvodnje i potrošnje svako je deseto slano ili slatko pecivo i svaki 30. kruh iz uvoza, tvrdi Barišić, što utječe i na mlinarsku industriju, unatoč odličnoj žetvi u ovoj godini i porastu proizvodnje pšenice prve klase.

– Od ulaska u EU potrebe za domaćom pšenicom pale su za 100 tisuća tona – s 500 na 400 tisuća, što je evidentno ako podacima o uvozu pekarskih proizvoda pridodamo podatke o uvozu brašna – kaže Barišić. Još 2014. uvezli smo 11 tisuća tona, a 2017. gotovo 39 tisuća tona brašna. No, unatoč tim trendovima proizvodnja kruha ne bilježi pad. Dapače, 2017. proizvedena je 152.951 tona kruha, 1,3% više u odnosu na 2016., što znači da sektor podizanjem konkurentnosti, i na domaćem i na stranom tržištu, ima dobre rezultate – kaže Barišić.

Mlinar preuzeo Krku, Poljski Enterprise Pan-Pek...

Iako su sve više u trendu specifične vrste kruha, bez glutena, bez kvasca, s chia i drugim sjemenkama, proteinski, pivski, s kurkumom, heljdom, orasima, maslinama... koji kao i peciva pekarskoj industriji donose dodanu vrijednost, i dalje oko 50% prodanog kruha u RH čine crni, bijeli i polubijeli kruh. Najveća je domaća pekarska tvrtka Mlinar koji ima više od 230 prodavaonica u RH, Njemačkoj i Sloveniji. Proizvode prodaje u 20 država i ima franšize u devet zemalja na tri kontinenta. Mlinar je lani preuzeo šibensku Pekaru Krka. U proizvodnju i prodajna mjesta posljednjih je godina uložio više od 600 milijuna kuna i godišnje u pet pogona proizvede više od 170 milijuna proizvoda. Drugog “igrača” na tržištu, Pan-Pek, s mrežom od 48 specijaliziranih prodavaonica, kao i Studenac, preuzeo je poljski fond Enterprise Investors, s čime se nastavlja konsolidacija u pekarskom biznisu. No s filozofijom koju najbolje dočarava slogan Zagrebačkih pekarni Klara “LIVE. LOVE. EAT FRESH.”, potrošači sigurno neće ostati gladni kruha – a ni i kolača.

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

AC
acer7
13:45 17.10.2018.

Što je veće siromaštvo, to je veća potrošnja kruha.