Kolumna

Lakše će biti liječiti štete od korone iz predvorja eurozone

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Trgovine u centru grada pripremaju sa za dolazak prvih kupaca nakon popuštanja mjera
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Od sutra u svim trgovinama obavezno nošenje zaštitnih maski
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Trgovine u centru grada pripremaju sa za dolazak prvih kupaca nakon popuštanja mjera
15.07.2020.
u 08:13
Očekivano proširenje eurozone na Hrvatsku i Bugarsku jedini je integrativni događaj u posljednjih pet godina.
Pogledaj originalni članak

Uvođenje eura trebala bi biti kruna političke karijere sadašnjeg hrvatskog guvernera Borisa Vujčića, jednog od najvećih hrvatskih eurofila i čovjeka koji je protekle dvije godine zagovarao ulazak u eurozonu pred svima koji su ga htjeli čuti i vidjeti. U dosadašnjoj kampanji najveći mu je uspjeh na domaćem terenu bio to što je na svoju stranu gotovo bezrezervno pridobio snažan izvoznički lobi, koji je prestao rogoboriti oko tečaja te su na kraju pomirljivo rekli “dajte nam euro čim prije”.

Ruku na srce, nije da su imali izbora jer se monetarna politika desetljećima pripremala za euro te nikad nisu ni pokušali dati neku alternativu zbog straha da ne ugroze dužnike i unesu dodatnu pomutnju. Izvoznicima bi odgovaralo da na zarađenih stotinu eura u Njemačkoj ili Italiji kod kuće dobiju osamsto ili više kuna, ali malo je među njima tvrtki koje istovremeno i ne uvoze tako da su na kraju “tu negdje” kad se sve zbroji i oduzme.

Umjesto slabljenjem domaće valute, Hrvatska je svoju konkurentnost gradila na niskoj cijeni rada, a donekle i sirovina kad jeu pitanju drvna industrija. S otvaranjem tržišta rada i ta je prednost pala u vodu, pa sad u koronskom i postkoronskom razdoblju konkurentnost može popravljati jedino nižim porezima, jeftinijom državom, boljim ulaganjima. Euro kao sredstvo plaćanja sigurno neće odmoći, a može u mnogim segmentima pomoći, no do njega je i dalje dug put.

Opozicija ga ovih dana pokušava usporiti argumentima u kojima se spominje svašta, od gubitka suvereniteta, nacionalnog identiteta do upozoravanja na mogućnost nekontroliranih poskupljenja. Kad se priča bude privodila kraju važno će biti i raspoloženje javnosti, a ono će ovisiti i o utjecaju epidemije korone na život, standard, radna mjesta i općenito budućnost.

Očekivano proširenje eurozone na Hrvatsku i Bugarsku jedini je integrativni događaj u posljednjih pet godina te je taj korak jednako bitan i za vlasti u Bruxellesu. I da nije bilo korone, došlo je do jačanja nacionalnih država na štetu europske ideje i zajedničke države, a s koronom zatvaranje u svoje kotare dodatno je uzelo maha.

Do eura treba savladati niz nepoznatih prepreka, a kad je već tako, to bi nam trebalo biti lakše kao dijelu snažnije grupacije, pa makar bili u njezinu predvorju.  

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.