Skup o zagađenju svjetlom

Lastovo bi moglo postati "Europski otok zvjezdanoga neba”

Foto: Nenad Kosović/VLM
Lastovo bi moglo postati "Europski otok zvjezdanoga neba”
21.09.2009.
u 19:19
Razlog povećanja svjetlosnoga onečišćenje, moglo se čuti na skupu, nekontrolirano je postavljanje neekološke rasvjete na ovome i susjednom otoku, Korčuli.
Pogledaj originalni članak

“Svjetlosno zagađenje i Lastovo kao potencijalni europski otok zvjezdanoga neba” bile su teme Drugoga međunarodnog kampa zvjezdanoga neba održanog na tom otoku.

Lastovo je jedno od rijetkih mjesta u Europi s kojih se još može promatrati čisto, zvjezdano nebo. No, otoku dragulju i našem najmlađem Parku prirode također prijeti sudbina industrijski razvijenoga svijeta. Zadnja mjerenja granične magnitude neba i izvora svjetlosti potvrđuju, naime, da je svjetlosno zagađenje u porastu, no za sada, na sreću, ne toliko kao u većem dijelu Europe.

Razlog povećanja svjetlosnoga onečišćenja, moglo se čuti na skupu, nekontrolirano je postavljanje neekološke rasvjete na ovome i susjednom otoku, Korčuli.

U posljednje vrijeme mjerodavni se hvataju u koštac s ovim problemom, agresivnije idu prema zamjeni neekološke rasvjete ekološkom i informiraju otočane koliko je to važno.

Lastovu kao potencijalnom europskom otoku zvjezdanoga neba nedavno je bačena rukavica iz unutrašnjega dijela Katalonije, odakle stižu tvrdnje tamošnjih stručnjaka o čistijem nebu od lastovskoga.

– To ćemo provjeriti dogodine kada mjerenja bude napravili i naši stručnjaci. U svakom slučaju, Hrvatska hitno mora donijeti zakone i zabraniti neprimjerenu rasvjetu kojom se rasipa svjetlost u nebo, šteti prirodi i gubi velik novac – kaže naš poznati astronom Korado Korlević.

Za Lastovo je pak važno da je spašavanje zvjezdanoga neba počelo i na Korčuli.

MLADI ODLAZE

Nepalci, Filipinci, Egipćani... Strani radnici pohrlili u hrvatski grad. Domaće stanovništvo bježi: 'Zatvorili smo šest škola'

Stanovništvo Vrgorske krajine većinom čine stariji i nemoćni ljudi, dok se mladi, u potrazi za boljim životnim uvjetima, sve češće sele u zapadnoeuropske zemlje ili na obližnju Makarsku rivijeru. Prema popisu stanovništva, grad Vrgorac s 27 mjesnih odbora broji 5.911 stanovnika, no stvarni broj stanovnika na terenu procjenjuje se između 3.500 i 4.000

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.