Na neformalnom summitu u rumunjskom gradu Sibiuu premijeri i predsjednici 27 država članica, koje ostaju u EU nakon očekivanog ali privremeno odgođenog Brexita, pripremaju se u četvrtak usvojiti tekst s 10 zakletvi.
Ne zapovijedi (engleski: commandments), nego obveza koje se lideri manje-više svečano zaklinju ispuniti (engleski: commitments), iako se čini da je svaka sličnost s 10 zapovijedi namjerna i ne slučajno sročena među diplomatima koji su pisali nacrt deklaracije iz Sibiua. No, deset zavjeta za novu budućnost Europske unije čini se ipak više kao ponavljanje već viđenih, općih principa na kojima je Unija sazdana, a ne kao nešto što je u sadržajnom i stvarnom smislu nosivi stup reformirane Europske unije.
A upravo je reforma Unije, zacrtavanje puta za nastavak europskih integracija nakon Brexita kao prvog dezintegrirajućeg događaja u povijesti EU, bio projektni zadatak pri iniciranju tog neformalnog sastanka Europskog vijeća u Rumunjskoj, trenutačnoj predsjedateljici Vijećem EU.
Proračun prema ambicijama
– Ključni je problem Europe to što smo prestali voljeti jedni druge, izgubili smo naš kolektivni libido – rekao je ovih dana predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u intervjuu za njemački list Handelsblatt, uspoređujući krizu EU s bračnom krizom starih parova koji se s vremenom prestanu voljeti. Hoće li u Rumunjskoj čelnici država članica uspjeti pronaći ponovo kolektivni libido?
Prema nacrtu deklaracije, u koji smo imali uvid i koji tek treba biti usvojen u četvrtak u Sibiuu, lideri 27 država članica pripremaju se obvezati da će ostati ujedinjeni bez obzira na sve, i u dobru i u zlu, ma što se dogodilo u budućnosti. Lideri će se obvezati da će njihove države iskazivati solidarnost u nevolji, slušati jedni druge u duhu razumijevanja i poštovanja, i uvijek se truditi naći zajednička rješenja za probleme. “Nastavit ćemo štititi naš način života, demokraciju i vladavinu prava. Neotuđiva prava i temeljne slobode svih Europljana teško su izboreni i nikad ih nećemo shvaćati olako”, kaže se, među ostalim, u nacrtu teksta.
Spominje se princip da Unija treba biti velika u velikim stvarima, što znači da se europski propisi ne trebaju miješati previše u sitne stvari gdje onda EU izgleda ili kao nepotrebni birokratski teret građanima i poduzećima ili kao bizarni regulator koji se miješa u zakrivljenost banana. Već je aktualni predsjednik EK Juncker smanjio količinu novih propisa koje predlaže Komisija, a kandidat pučana za budućeg predsjednika Komisije Manfred Weber, primjerice, želi ne samo usporiti donošenje novih, nego i poništiti neke nepotrebne propise na razini EU.
Među 10 obveza je i ona koja kaže da će europski proračun biti usklađen s ambicijama Europske unije. Lideri to očito imaju potrebu naglasiti sada, kad se očekivanim izlaskom Velike Britanije iz punopravnog članstva stvara i rupa u proračunu EU koju su svojim doprinosima punili Britanci, a koju treba popuniti ili većim doprinosima 27 država članica, ili kroz neke nove poreze od kojih će prihod ići u europski, a ne samo u nacionalne proračune. No, o tome 27 država tek treba postići dogovor, neovisno o ovom neformalnom summitu u Rumunjskoj, nego pregovorima o novom višegodišnjem financijskom okviru EU, koji se u Bruxellesu vode već mjesecima i vjerojatno neće biti dovršeno prije hrvatskog predsjedanja Vijećem EU 2020. godine.
Sve se ovo, uključujući i traženje izgubljenog kolektivnog libida kako ga naziva Juncker, događa u vrijeme kad Hrvatska preuzima kormilo Vijeća EU, a premijer Andrej Plenković sve češće u Bruxellesu biva promatran i kroz tu prizmu. Tako je i danas vodeći govornik na konferenciji posvećenoj prioritetima EU 2019.-2024., koju organizira think-tank European Policy Centre (EPC). Sinoć se Plenković u Bruxellesu susreo sasanak s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.
– Glavna poruka deklaracije iz Sibiua bit će zajedništvo. Postoje silnice na kontinentu koje rade na tome da europski projekt bude slabiji, ali upravo će Sibiu biti prigoda da političkom porukom na najvišoj razini kažemo koliko nam je važno da taj projekt (EU) bude snažan i uspješan – rekao je sinoć Plenković.
Popunjavanje fotelja
Očekuje se da će u Rumunjskoj lideri u četvrtak dio vremena posvetiti i razgovoru o popunjavanju čelnih mjesta u najvažnijim EU institucijama. Nakon europskih izbora 26. svibnja biraju se novi predsjednici Parlamenta, Komisije i Europskog vijeća, ali i Europske središnje banke (ECB), gdje mandat istječe Talijanu Mariju Draghiju i gdje se špekulira da bi u utrku za novog predsjednika mogao ući Nijemac Jens Weidmann.
No, s obzirom na to da je Nijemac Manfred Weber kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije, malo je vjerojatno da bi Njemačka dobila dvije tako važne čelne dužnosti u EU. Iz Weberova izbornog stožera jučer su, inače, i službeno počeli najavljivati skup 18. svibnja u Zagrebu kao jedan od važnijih događaja njegove kampanje. Te večeri u Zagrebu će na predizbornom skupu osim Webera i Plenkovića biti i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Očekuje se da će jedna od poruka tog skupa biti i da se EU ne smije dijeliti na zapadni i istočni dio, na stare i nove države članice. A to je upravo i jedno od 10 obećanja koja se lideri država članica pripremaju dati u deklaraciji iz Sibiua: nema mjesta podjelama na istok i zapad ili sjever i jug jer one štete zajedničkom interesu EU.
Zrakoplovna nesreća u Rusiji
Isto kao što sam se molio Bogu da se raspadne bivša Jugoslavija sada se molim Bogu da se raspadne EU