Liječenje jedva financira 40% domaćinstava

Resorno ministarstvo krenulo je u javnu raspravu o privatizaciji primarne zdravstvene zaštite, pa je u svjetlu te najave zanimljivo najnovije istraživanje Eurostata s kakvim naporom europski građani plaćaju troškove zdravstvenih usluga. Godine 2016. većina kućanstava (71 posto) u Europskoj uniji odgovorila je da lako pokriva troškove liječnja, a 29 posto njih tvrdilo je da to čine s manjim, umjerenim ili velikim naporom.

Platežne mogućnosti hrvatskih građana su lošije od prosjeka EU i prema Eurostatu – 40 posto domaćinstava u Hrvatskoj jedva, teško ili s velikim naporom financira zdravstvene usluge koje koristi u javnim ili privatnim zdravstvenim ustanovama.

Hrvatska je među zemljama u kojima su zdravstveno osigurani gotovo svi državljani, no neovisno o tome doplaćuje se većina zubarskih usluga te lijekovi koji nisu na listama (za one bez dopunskog). Više od 80 posto kućanstava u sedam država članica izvijestilo je da lako plaćaju troškove zdravstvene zaštite, i to u Finskoj (87 posto), Ujedinjenom Kraljevstvu (86 posto), Njemačkoj (85 posto), Švedskoj (84 posto), Danskoj (82 posto), Litvi (81 posto) i Luksemburgu (80 posto).

Nasuprot tome, šest je država članica gdje više od polovice stanovništva ima teškoća u pokrivanju zdravstvenih troškova: Grčka je na dnu popisa s 90 posto takvih kućanstava, Mađarska s tri četvrtine ili 74 posto, Cipar (72 posto), Letonija (64 posto), Slovačka (61 posto) i Italija (56 posto).

U Hrvatskoj se 44 posto stanovništva izjasnilo da nema nikakvih teškoća s plaćanjem tih troškova, 10 posto navelo je da ih plaća prilično lako, oko 5 posto lako – sve zajedno 60 posto populacije.

Na drugom polu je nešto manje od 7 posto domaćinstava koja se s velikim teškoćama nose s troškovima liječenja, umjereno teško njih 13 posto, a s velikim teškoćama 20 posto. U većini država članica probleme s plaćanjem prijavljuju kućanstava s nižim dohotkom.