Na pitanje je li održivo zdravstvo u koje uplaćuje tek svaki treći osiguranik, ministar Zdravko Marić na panel-diskusiji pod nazivom Kakvo nam zdravstvo treba kazao je da nisu samo prihodi problem, već je tu i pitanje efikasnosti. Pritom je napomenuo da država plaća dopunsko u visini od 700 milijuna kuna godišnje za studente, te zapitao - a koliko njih kad se zaposli nastavi plaćati to neobavezno zdravstveno osiguranje? Dugovanje države po dvije milijarde kuna za dopunsko određenih kategorija, kaže, valja demistificirati, pa je ustvrdio i da ne vidi pretjerano veliku korist od izlaska HZZO-a iz riznice.
Ravnatelj HZZO-a dr. Lucian Vukelić istaknuo je da je HZZO ove godine bolničke limite digao za 300 milijuna kuna te je najavio da će ići na izjednačavanje cijena bolničkih usluga i usluga primarne zdravstvene zaštite. Složio se da je potrebno više liječnika u primarnoj, jer sadašnji je omjer u Hrvatskoj jedan specijalist prema dva primarca, a europski je prosjek 1:4.
Obiteljski liječnici podcijenjeni
– Primarna zdravstvena zaštita je podcijenjena, nije atraktivna mladim liječnicima, teško ju je obnoviti i nije stimulirana. Dvije su trećine poslova administrativni – navela je dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
Hrvatska nema toliko izražen problem broja pacijenata na jednog liječnika, koliko je problem to što su pacijenti koji se liječe u bolnicama jako bolesni jer se nije djelovalo na vrijeme. Akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, uzrok tome vidi u nedostatku obrazovanosti i stupnja razvijenosti.
– Finska je, primjerice, bila u vrhu po broju pobola od kardiovaskularnih bolesti. U 30-ak godina postala je zemlja s najmanjim brojem tih pacijenata jer je došla na visok stupanj razvoja i izobraženosti nacije. Finci zdravo jedu, ne puše, kreću se i među najnaprednijim su nacijama, dakle, kad budemo bolje obrazovani, civiliziraniji i bogatiji, past će i kardiovaskularni pobol među stanovništvom. No nismo najgori, kad se uspoređujemo sa starim članicama EU lošiji smo, ali kad se uspoređujemo s istočnijim zemljama, bolji smo – kazao je Miličić. Naglasio je i da zdravstveni sustav nije pred kolapsom i da bilježimo i jako povoljne trendove koji to dokazuju.
– Više nitko od hrvatskih pacijenata ne treba i ne ide izvan granica RH zbog kardiovaskularnih problema jer se svi mogu riješiti u Hrvatskoj – kazao je.
Zabranjeno pušenje
Dr. Lea Smirčić Duvnjak iz klinike “Vuk Vrhovac” istaknula je da 57% komplikacija izazvanih dijabetesom otpada na kardiovaskularne bolesti te zanemarujemo važnost bolje suradnje primarne i specijalista kad je riječ o tim pacijentima. Podsjetila je da je pušenje zabranjeno u krugu od 100 metara od zdravstvenih ustanova, što se nerijetko krši. Doktori ističu kako je u EU pušenje u lokalima nedopustivo i pozivaju i na regulatorne mjere.
A kako biti bogatiji ako ne zelis raditi? Mislim da imamo jedan od najboljih omjera u svijetu osoba sa raznoraznim titulama, Prof, DR, Magisara, Ing i ostalih. Sto oni rade, sjede u drzavnim uredima kao trutovi i onda ocekujemo bolje dane. Tko ce nam to donijeti, oni koji rade vani? Oni donesu nesto, izgrade kucu i vrate se natrag odakle su dosli. Kada odu u mirovinu, oni ce imati od cega zivjeti a sto ce biti sa ostalima? Moja generacija koja je otisla vani u prosjeku imamo 4 djece, u Hrvatskoj 1.6. Tko ce raditi i zaraditi za mirovine onih koji su ostali u Hrvatskoj? Treba poticati one koji nesto znaju da se upuste u privatni posao. Na taj nacin zposlio bi se odredjeni broj ljudi koji bi ostao kod kuce. Da bi se to dogodilo, drzava mora biti ta koja ce pomoci na pocetku s niskim porezom za pocetnike i otvaranje privatne firme mora biti pojednostavljen. U normalnim drzavama mala i srednja poduzeca zaposljavaju 50% zaposlenih.