Budućnost hrvatskog zdravstva, tematska konferencija u okviru projekta Večernjeg lista “Hrvatska kakvu trebamo” održana je jučer uz brojne uzvanike i predavače. Pozdravnim govorom konferenciju je otvorio glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, koji je istaknuo važnost zdravstva za hrvatske građane i državu.
Jurković: Hvala, ministre
– Smatram da ova konferencija može otvoriti nužan dijalog ljudi koji različito razmišljaju, ali spremni su razgovarati. Moramo razbijati mitove i ponuditi neka nova rješenja – rekao je Klarić.
Prvo tematsko izlaganje bilo je ono ministra zdravstva, prof. dr. sc. Milana Kujundžića pod nazivom “Kamo ide hrvatski zdravstveni sustav” nakon čega je reformu danskog zdravstva u svojem izlaganju predstavio Hans Erik Henriksen, glavni izvršni direktor organizacije Healthcare Denmark.
Starenje hrvatskog stanovništva i porast kroničnih bolesti koje taj proces nosi glavni su pokretač rasta troškova u zdravstvenom sustavu, čiju financijsku održivost ugrožava rastući broj usluga kojima se cijena umjetno smanjuje. Stoga je uvođenje modela usmjerenog na ishode liječenja nužna da bi se podigla kvaliteta i učinkovitost zdravstvenih usluga, a za to kao preduvjet valja definirati prioritete, sukus je izlaganja dr. Tereze Šarić, direktorice Promeritus savjetovanja, pod nazivom “Analiza aktivnosti i troškova u zdravstvu: možemo li bolje?”.
Dr. Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu zahvalio je ministru financija Zdravku Mariću, također sudioniku konferencije, što je Ministarstvo financija dalo zdravstvu ono što im pripada pa su 2017. godine prvi put ukupne obveze zdravstva pale s 8,1 na 7,7 milijardi kuna. Jurković je ponovno istaknuo porez na rizično ponašanje i delimitiranje participacije kao moguće modele dodatnog prihoda HZZO-a, a ministar Marić kazao je da su otvoreni za sva razmatranja, no i da je opći smjer ove Vlade smanjenje poreza.
Nejednaka onkološka skrb
Govorilo se o nedostatnoj prevenciji koja u konačnici rezultira puno skupljim posljedicama, tj. komplikacijama kroničnih nezaraznih bolesti. Primjerice, kod 80 posto oboljelih od dijabetesa razvile su se neke komplikacije zbog te bolesti pa se 2009. trošilo 2,5 milijardi kuna za liječenje šećerne bolesti, od čega najveći udio (85,72%) za liječenje komplikacija koje su posljedica loše regulacije glikemije. Trend se nije promijenio unatoč planovima pa su deset godina poslije ti troškovi udvostručeni.
Među brojčanim pokazateljima zabilježen je neočekivan porast liječenja onkoloških bolesnika u općim bolnicama: 2010. godine 21% ih se liječilo u općim bolnicama, a 2016. godine 25%. Kako to liječenje zahtijeva multidisciplinarni pristup, pokazatelji jasno govore o neujednačenosti onkološke skrbi u Hrvatskoj, istaknula je T. Šarić. U drugoj panel-diskusiji pod nazivom “Privatna inicijativa u zdravstvu” čulo se da, želimo li imati kvalitetno i učinkovito zdravstvo, trebamo prestati stalno ga dijeliti na privatno i državno, a izrečena je i potreba za uređenjem tržišta dopunskog zdravstvenog osiguranja.
